Gotovo 25 godina nakon što je Hrvatska zakonom zabranila tjelesno kažnjavanje djece, novo istraživanje UNICEF-a „Nasilje u odgoju djece u Hrvatskoj” otkriva da se fizičko nasilje i dalje primjenjuje zabrinjavajuće često.
• Svako drugo dijete u posljednjih godinu dana doživjelo je tjelesnu kaznu. • Čak 60 % djece iskusilo je psihičko kažnjavanje – od vikanja i prijetnji do uskraćivanja nježnosti. • Četvrtina roditelja još uvijek smatra batine prihvatljivima: 22,5 % opravdava udarac po stražnjici, 20 % šamar, a 11 % vjeruje da bi potpunom zabranom djeca postala „razmažena”.
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana naglasila je da „većina roditelja zna da je roditeljstvo bez nasilja najbolje za djecu, ali im je potrebna dodatna podrška i znanje”. Pozvala je na širenje mreže servisa koji će roditeljima pomoći da usvoje nenasilne metode odgoja.
Državna tajnica Tatjana Katkić Stanić istaknula je raskorak između uvjerenja i prakse: roditelji često osuđuju batine, ali u stresu ipak posegnu za njima. „Sustav socijalne skrbi ne može djelovati sam – nužna je čvrsta veza s obrazovanjem i lokalnom zajednicom”, rekla je.
Psihologinja Marina Ajduković upozorila je na paradoks roditelja koji u pravilu koriste pozitivne metode odgoja, ali ih stres i premalo podrške ponekad gurnu prema fizičkim kaznama. „Djeca neće naučiti da nasilje nije dobro ako ga sama doživljavaju. Roditeljima treba ponuditi alternative kako da se smire i preusmjere dječje ponašanje u kriznim trenucima”, poručila je.
Suradnik na istraživanju Miroslav Rajter podsjetio je da je stres ključni okidač za nasilne reakcije. Naglasio je i rodne razlike: adolescentice češće primaju batine, dok se roditelji sinova u istoj dobi češće suzdrže u strahu od njihove reakcije.
Stručnjaci i UNICEF predlažu:
- dosljednu provedbu zabrane tjelesnog kažnjavanja;
- prepoznavanje psihičkog nasilja kao ozbiljne prijetnje dobrobiti djeteta;
- uvrštavanje pozitivnog roditeljstva u školske kurikulume;
- razvoj dostupnih programa podrške roditeljima;
- javne kampanje koje će smanjiti stigmu traženja pomoći.
Zaključak istraživanja jasan je: bez snažne društvene podrške, promjene normi i kontinuirane edukacije, djeca u Hrvatskoj i dalje riskiraju odrastanje u okruženju u kojem su batine svakodnevica, a nenasilno roditeljstvo tek ideal kojem treba težiti.