Poljska vlada najavila je da će od 7. srpnja uvesti privremene granične kontrole prema Njemačkoj i Litvi kako bi, prema riječima premijera Donalda Tuska, „ograničila i smanjila nekontrolirani tranzit migranata u oba smjera”. Tusk tvrdi da je Berlinu još u ožujku poručio kako će ovakav potez uslijediti ako Njemačka nastavi s jednostranim provjerama.
Njemačka je, podsjetimo, još u listopadu 2023. počela nasumične provjere na granici s Poljskom. Kancelar Friedrich Merz ističe da je „cilj zajednički suzbiti neregularne migracije, uz što manja ograničenja prekograničnog prometa”, te odbacuje tvrdnje da Njemačka masovno vraća azilante u Poljsku.
Međutim, u Varšavi ta praksa nailazi na oštar otpor. Tusk kaže da se „dosadašnji strpljivi stav više ne može održati” jer se, prema novoj njemačkoj praksi, migranti vraćaju u Poljsku. Pritisak dodatno pojačava nedavna pobjeda desnog nacionalista Karola Nawrockog, koji je u kampanji zagovarao tvrđi pristup granici s Njemačkom.
Kritike iz Berlina – ali ne samo iz Varšave
U samoj Njemačkoj novi kurs kancelara Merza ne prolazi bez prijepora. Glasnogovornik SPD-a za vanjsku politiku Adis Ahmetović zamjera šefu vlade da se po pitanju kontrola nije dovoljno uskladio s europskim partnerima, dok zamjenica predsjednice kluba zastupnika SPD-a Sonja Eichwede upozorava da je potez Poljske „ozbiljan korak unatrag za Schengen i slobodu kretanja”.
U raspravu se uključila i bivša kancelarka Angela Merkel: „Ako netko na njemačkoj granici kaže 'azil', mora mu se omogućiti pravni postupak.” Merkel time poručuje da se europski zakoni moraju poštovati i na samoj granici.
Sudski udarac i politički balans
Njemačka se drži svoje strategije unatoč presudi Upravnog suda u Berlinu koji je proglasio nezakonitim sprječavanje ulaska troje somalskih državljana 9. svibnja. Ministarstvo unutarnjih poslova taj je slučaj nazvalo izdvojenim.
Iako migracije ostaju goruće pitanje, vodeće njemačke stranke danas će se na koalicijskom sastanku prvenstveno baviti proračunom i socijalnom politikom. Ministar financija Lars Klingbeil planira novo zaduženje od 850 milijardi eura do 2029., dok Unija CDU/CSU traži rezove, posebno u izdatcima za socijalnu naknadu Bürgergeld, koja je po riječima Jensa Spahna „prešla 50 milijardi eura”.
Za sada, međutim, upravo granična prepirka s Poljskom najvidljivije testira Merzovu ambiciju da migracijski pritisak rješava zajedničkim, ali strožim europskim pravilima.
