Poljska vojska noćas je oborila više bespilotnih letjelica koje su – prema prvim nalazima – ušle iz Bjelorusije i najmanje dvadeset puta povrijedile poljski, a time i NATO zračni prostor. Nešto poslije podneva premijer Donald Tusk objavio je da će Varšava formalno pokrenuti konzultacije iz članka 4. Sjevernoatlantskog ugovora jer, kako je rekao, „riječi solidarnosti više nisu dovoljne – očekujemo znatno jaču potporu saveznika”.
• Zračne snage Poljske i NATO-a (među njima i nizozemski F-35) dizale su se u nekoliko navrata, a obrambeni sustavi stavljeni su u najviši stupanj pripravnosti. Vojna operacija je završila; u tijeku je potraga za ostacima srušenih objekata.
• Krhotine projektila pronađene su na više lokacija, a u općini Wyryki Wola dron je oštetio krov stambene zgrade. Nitko nije ozlijeđen, no policija je proglasila uzbunu i upozorila građane da se ne približavaju nepoznatim predmetima.
• Stručnjaci su u selu Mniszków identificirali ostake ruskog modela „Gerbera” – jeftine, pjenaste letjelice namijenjene udarima duboko iza crte bojišta. Pronađen je i dron u Czosnówki, 40 km od bjeloruske granice.
Reakcije saveznika i Bruxellesa
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ruski je potez nazvala „neodgovornim i bez presedana kršenjem” te najavila 19. paket sankcija, uključujući stroži nadzor tzv. sjenovite flote i ubrzano odricanje od ruskih fosilnih goriva. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas ocijenila je incident „namjernom provokacijom” i „najozbiljnijim narušavanjem europskog zračnog prostora od početka rata”.
Britanski premijer Keir Starmer poručio je da je riječ o „duboko zabrinjavajućem, barbarskom činu” i zahvalio poljskim te NATO snagama na brzoj reakciji. Solidarnost su izrazili i čelnici Švedske, Latvije i Norveške.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da noćašnji upad predstavlja „novu razinu eskalacije” jer je u NATO zračni prostor ušlo najmanje osam udarnih dronova, dok je na samu Ukrajinu palo ukupno 455 projektila i dronova.
Moskva i Minsk: „Nema dokaza” i „navigacijska pogreška”
Otpravnik poslova ruske ambasade u Varšavi Andrej Ordaš tvrdi da Poljska nije predočila dokaz da su letjelice ruskog podrijetla, dok bjeloruski zamjenik ministra obrane Pavel Muravjejka kaže da su dronovi ušli u Poljsku „slučajno, zbog ometanja navigacije”, a nekoliko ih je, navodno, oborila bjeloruska protuzračna obrana.
Je li riječ o testu za NATO?
Vojni analitičari napominju da simultani prelazak više letjelica teško može biti slučajnost. „Jedan dron može biti pogreška, dvadeset nije – to je test na koji Savez mora odgovoriti”, upozorava bivši američki dužnosnik Jim Townsend. Direktoru londonskog RUSI-ja Matthewu Savillu posebno je zabrinjavajuće što se, prema prvim dokazima, radilo o udarnim dronovima, „primitivnim krstarećim projektilima” kakve Rusija rutinski koristi protiv Ukrajine.
Što slijedi?
Članak 4. ne podrazumijeva automatski vojni odgovor, ali omogućuje hitne konzultacije unutar Saveza. Varšava već vodi razgovore s glavnim tajnikom NATO-a, a u Nacionalnom sigurnosnom uredu raspravljalo se i o dodatnim obrambenim mjerama duž istočne granice. Istodobno, policija i Teritorijalne obrambene snage nastavljaju kopnenu potragu za ostacima oborenih letjelica.
Poljske zračne luke Chopin, Modlin i Rzeszów ponovno su otvorene; jedino aerodrom u Lublinu ostaje privremeno zatvoren. Vlasti poručuju da je situacija pod nadzorom, ali i da će odgovor NATO-a biti ključan za odvraćanje novih upada.
