Broj poginulih u prometu na hrvatskim cestama ove je godine do 18. kolovoza narastao na 176, što je 13,5 % ili 21 žrtvu više nego u istom razdoblju lani. Time je nadmašena i pretpandemijska 2019., kada je u istom razdoblju život izgubilo 168 osoba.
Trend je osobito zabrinjavajuć od proljeća. Poslije relativno povoljnog prvog tromjesečja – siječanj i veljača po 16, ožujak 14 poginulih – travanj je donio dramatičan skok na 25 smrtnih slučajeva (12 lani). Svibanj je nastavio uzlaznu putanju sa 31 žrtvom (22 lani), a lipanj je zadržao crni rekord od 32, jednak prošlogodišnjem. U srpnju je poginulo 26 ljudi, čak devet više nego 2024., dok je kolovoz za sada nešto blaži sa 16 poginulih, dvije manje nego lani.
Ravnateljstvo policije stoga najavljuje jače vikend-kontrole, usmjerene na četiri glavna uzroka teških nesreća: alkohol i droge za volanom, prebrzu vožnju, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisno korištenje mobitela. „Cilj nam nije puniti proračun, nego spriječiti tragedije edukacijom i prevencijom”, poručuju iz policije.
Regionalne razlike • Istarska županija bilježi najveći skok – 14 poginulih ove godine, naspram troje lani. • Zagrebačka županija ima najviše žrtava – 28 (prošle godine 21). • Virovitičko-podravska županija, koja 2024. nije upisala nijednu pogibiju, sada broji sedam. • Požeško-slavonska jedina je zabilježila poboljšanje – nijednu žrtvu, naspram pet prošle godine. • U Primorsko-goranskoj broj ostaje 13, no ljetni mjeseci nose po tri poginula. • Zadarska županija smanjila je broj žrtava na devet (deset lani).
Osječko-baranjska (11 poginulih), Brodsko-posavska (7) i Vukovarsko-srijemska (14) također bilježe pogoršanje. Posljednja žrtva, pješakinja stradala u Runovićima kraj Imotskog, tek podsjeća koliko su ceste i dalje smrtonosne.
Policija apelira na vozače da pred vikend provjere brzinu, vezu pojas i odlože mobitel – prije nego što crna statistika dobije novo poglavlje.
