Premijer je ovih dana poručio kako je „obilje likvidnosti i novca“ – nastalo zahvaljujući stabilnosti, visokoj zaposlenosti, rekordnim turističkim sezonama i europskim sredstvima – završilo u naglom rastu dobiti poduzeća. Ustvrdio je da su kompanije povećanjem cijena „iskoristile situaciju za ostvarivanje profita“, pogurale potrošnju i time dodatno nahranile inflaciju. Podsjetio je i na izdašne plaće predsjednika uprava 500 najvećih hrvatskih tvrtki te zaključio da „nisu svi pokazali društvenu odgovornost i solidarnost“.
Ocjena da privatni sektor nije dovoljno podnio teret krize odmah je odjeknula među poduzetnicima. Boris Popović, predsjednik Uprave Alarmautomatike, regionalnog lidera u tehničkoj zaštiti koji godišnje bilježi dvoznamenkasti rast, uzvratio je jasnom porukom:
„Profit nije pohlepa, nego preduvjet za nova ulaganja, zapošljavanje i rast produktivnosti.“
Popović podsjeća da se tržišno gospodarstvo temelji na poduzetničkom riziku i naglašava kako su solidna dobit i dalje najbolji poticaj za otvaranje novih radnih mjesta. Bez zdrave profitne marže, kaže, teško je financirati modernizaciju, tehnološke iskorake i konkurentne plaće koje zadržavaju radnike u zemlji.
Premijerova kritika dolazi u trenutku kada se država i dalje oslanja na skupe mjere zaštite standarda građana, dok inflacijski pritisci sporije popuštaju nego što su se kreatori politika nadali. Vlada stoga pojačano apelira na „društvenu odgovornost“ poslovnog sektora, dok poduzetnici uzvraćaju da bez poticajnog okruženja i profita neće biti ni investicija ni novih radnih mjesta.
Napetost između Banskih dvora i gospodarstvenika tako se produbljuje: jedni traže pravedniju raspodjelu tereta krize, drugi podsjećaju da se rast plaća i ulaganja financira upravo iz – profita.