Premijer Andrej Plenković posljednjeg je dana Minhenske konferencije o sigurnosti upozorio da nagli razvoj tehnologije i izloženost djece „čudnom i nevažnom sadržaju” predstavljaju „jednu od najvećih prijetnji europskim vrijednostima”.
Govoreći kao otac troje maloljetnika, Plenković je priznao da ga djeca proglašavaju „najvećim neprijateljem” čim im oduzme mobitele. „Količinu vremena potrošenu na nebitan sadržaj razumije svatko tko ima malu djecu”, rekao je, dodajući kako će se tek za 15 do 20 godina vidjeti posljedice današnje digitalne poplave na formiranje mladih.
Premijer je ukazao i na promjenu navika u informiranju: „Danas nitko ne kupuje novine, ne sluša radio niti gleda televiziju, pa političari – lijevi, desni ili centristički – moraju naći nove načine informiranja građana.”
Na panelu posvećenom prijetnjama demokraciji poručio je da su „kampanje dezinformacija prisutne” neovisno o njihovu izvoru te da „otpornost naših demokracija” ovisi o sposobnosti društava da ih prepoznaju i odbace.
Sve stroži pristup diljem svijeta
• Australija je u prosincu prošle godine potpuno zabranila pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina.
• Francuska, Danska i Grčka već pripremaju ili provode slične mjere, a prošloga su tjedna i Španjolska te Portugal najavili dobna ograničenja.
• Europski parlament još je u studenome zatražio da se dob za samostalno korištenje društvenih mreža, platformi za dijeljenje videa i alata umjetne inteligencije povisi na 16 godina. Djeca od 13 do 16 godina tim bi se servisima mogla služiti isključivo uz suglasnost roditelja ili skrbnika.
Plenkovićeva je poruka u Münchenu stoga uklopljena u širi europski val koji zahtijeva veći nadzor nad digitalnim prostorom – osobito kada je riječ o zaštiti maloljetnika i obrani demokratskih procesa od dezinformacija.
