Premijer Andrej Plenković jučer je u Hrvatskom saboru podnio godišnje izvješće o radu Vlade, ali su mu u istom trenutku najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokvarili sliku optimizma. Statističari su objavili da su potrošačke cijene u rujnu bile 4,2 posto više nego u istom mjesecu lani, što znači da je inflacija ponovno ubrzala.
Istodobno, Hrvatska je povukla tek oko 50 posto novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Rok za završetak projekata je početak ljeta 2026., a Vlada upozorava da se vrijeme ubrzano topi.
Plenković je dio odgovornosti za kretanje cijena preusmjerio na Hrvatsku narodnu banku. Poručio je da središnja banka raspolaže instrumentima – od određivanja kamatnih stopa do operacija na otvorenom tržištu – kojima može ublažiti pritiske na cijene te da ih treba energičnije koristiti.
Drugu poruku premijer je uputio privatnim poslodavcima. Upozorio je da su plaće u realnom sektoru i dalje oko 30 posto niže od onih u javnim službama, premda se poduzeća, prema službenim brojkama, nikad nisu bolje punila. U proteklih godinu dana hrvatske su tvrtke ostvarile približno 170 milijardi eura prihoda i oko 10 milijardi eura dobiti – dvostruko više nego prije deset godina.
Premijer drži kako bi dio te dobiti trebao završiti u većim plaćama i novim ulaganjima, umjesto na štednim računima. Banke bilježe oko 40 milijardi eura građanske štednje, a Plenković poručuje da se taj novac ne nalazi kod radnika koji primaju oko tisuću eura mjesečno, nego ponajprije kod vlasnika uspješnih tvrtki.
Oporba je ponovno kritizirala Vladinu ekonomsku politiku, no premijer je uzvratio da je država tijekom pandemije i energetske krize preuzela teret potpora, dok se privatni sektor, kako je rekao, „oprezno suzdržavao” od dizanja plaća. Vlada stoga nastavlja pritisak – i na HNB da pomogne obuzdati inflaciju, i na poslodavce da se odreknu dijela rekordnih dobiti u korist radnika.
