Na neformalnom samitu Europske unije u Kopenhagenu čelnici država članica raspravljaju o novom modelu financijske pomoći Kijevu. Prijedlog predviđa da se gotovo 170 milijardi eura ruske imovine zamrznute u klirinškoj kući Euroclear iskoristi kao kolateral za beskamatni zajam Ukrajini.
„Traži se najsigurniji pravni način kako bi se iskoristilo skoro 170 milijardi eura koji se nalazi u Euroclearu za svojevrsno jamstvo prije isplate ratne štete koju je Rusija počinila kako bi se financirala podrška Ukrajini”, izjavio je premijer Andrej Plenković po dolasku u glavni grad Danske. Hrvatska, naglasio je, „načelno je za to, s tim da želimo da bude zajamčena potpuna pravna sigurnost svake zemlje”.
Ideja je da Ukrajina počne otplaćivati kredit tek nakon što Rusija plati ratnu odštetu. No dio članica strahuje da bi izravna konfiskacija zamrznutih sredstava mogla potkopati međunarodnu pravnu sigurnost, pa se sada traži mehanizam koji bi isključio formalno oduzimanje imovine, ali bi je ipak stavio na raspolaganje kao jamstvo.
Domaćica samita, danska premijerka Mette Frederiksen, upozorila je na dramatičnost trenutka: „Kad danas gledam Europu, mislim da prolazimo kroz najtežu i najopasniju situaciju od kraja Drugog svjetskog rata.” Dodala je da se protiv EU-a vodi hibridni rat te izravno prozvala Moskvu: „Samo je jedna zemlja spremna ugroziti nas, a to je Rusija, stoga nam treba snažan odgovor.”
Uz financijsku potporu Kijevu, čelnici raspravljaju i o jačanju obrambenih kapaciteta – posebice zaštiti od bespilotnih letjelica – te o migracijskim izazovima. Zaključci sastanka očekuju se nakon što vlade usuglase pravni okvir za korištenje ruskih sredstava kao jamstva, što bi moglo postati presedan u međunarodnom pravu.
