Moldavski birači pokazali su zavidnu odlučnost: na parlamentarnim izborima u nedjelju dali su predsjednici Maiji Sandu i njezinoj Stranci akcije i solidarnosti (PAS) čvrstu većinu do 2029. godine, osiguravši joj prostor za „duboke reforme” nužne za planirano pristupanje Europskoj uniji do 2030.
Rusija, navodi se u Kišinjevu, bacila je „everything dirty it had” kako bi spriječila taj scenarij. Moldavske vlasti optužuju Moskvu za kupovanje glasova, propagandu, kibernetičke napade i orkestriranu dezinformacijsku kampanju, a sve uz pomoć dijela pravoslavnog klera koji je navodno nagrađivan putovanjima u Rusiju ne bi li vjernicima širio antieuropske poruke. Kremlj naravno poriče umiješanost, no brojke govore same: samo je 24 % birača posegnulo za proruskim listićima.
Unatoč statusu najsiromašnije države Europe i ekonomskoj krhkosti – dvoznamenkastoj inflaciji, energetskom šoku te činjenici da po glavi stanovnika primaju najviše ukrajinskih izbjeglica – Moldavci su od 2022., kad su zajedno s Ukrajinom dobili status kandidata, ostali čvrsto na zapadnom kursu. Motiv je i egzistencijalan: smještena između Ukrajine i Rumunjske, zemlja strahuje da bi nakon invazije na Ukrajinu upravo ona mogla postati sljedeća meta Kremlja, osobito dok na istoku tinja proruska secesionistička enklava Pridnjestrovlje.
Za Europsku uniju ulazak Moldavije također ima stratešku logiku. Spriječiti nastanak "ruske marionete" između članice Romunjske i ratom pogođene Ukrajine ključno je za stabilnost cijele regije. Stoga je izborni rezultat veliki udarac za Vladimira Putina – baš u trenutku kad Moskva pojačava raketne udare na Kijev i hibridne operacije diljem kontinenta. Učestale bespilotne upade nad Danskom te kršenje baltičkoga zračnog prostora natjerali su EU da razmišlja o zajedničkom „zidu dronova” na istočnoj granici.
Problem je, upozoravaju stručnjaci, što je Unija „po naravi spor i glomazan stroj" kojim se teško donose brze odluke o ratu i miru. No upravo to – ugrađeni demokratski mehanizmi koji štite male od velikih – čini EU magnetom za društva koja bježe od autoritarizma. Za Moldavce i Ukrajince ona je, doslovno, slamka spasa.
Da europska vladavina prava još funkcionira pokazuje i nedavna presuda kojom je bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy završio iza rešetaka, dok kritičari u Turskoj, primjerice, nemaju tu institucionalnu zaštitu. Ipak, Unija se s druge strane suočava s rastućim pritiskom izvana i iznutra: bivši američki predsjednik Donald Trump poručio je europskim liderima „Your countries are going to hell“, a dio europskih vlada istodobno koketira s krajnjom desnicom.
Analitičari iz Berlina upozoravaju da je popuštanje autoritarnim impulsima znak dublje krize legitimiteta. „We can’t take it for granted. The EU could become so incapable of acting that it disintegrates,“ kaže Thu Nguyen, podsjećajući da tek pogled izvana vraća fokus na temeljne vrijednosti: „People who are outside it often have a better sense of what it stands for; they have a better understanding of the value of the EU – than the EU itself.“
Za sada, međutim, mali Kišinjev pokazao je kako se velikom upornošću mogu nadjačati cyber-napadi, crkvene propovijedi i ekonomski pritisci. Polarizacija ostaje, rusko upletanje neće nestati, no Moldavija je svojim glasačkim listićem poslala jasnu poruku – njezina budućnost vidi se pod plavom zastavom s dvanaest zvijezda.
