Njemačka vlada suočava se s ozbiljnim manjkom vojnika: Bundeswehr trenutno ima 181 174 pripadnika, daleko ispod cilja od 230 000 do 240 000. Obrambeni ministar Boris Pistorius, trenutačno najpopularniji njemački političar, uvjeren je da rješenje leži u uvođenju nove, selektivne vojne službe po uzoru na norveški sustav.
Norveška svake godine procijeni sve osamnaestogodišnjake, ali u postrojbe prima tek manji postotak najboljih kandidata. Takav model, primijenjen i u Švedskoj, pokazao se privlačnim za mlade: četvrtina norveških ročnika kasnije ostaje u profesionalnoj vojsci.
Pistoriusov prijedlog stiže u trenutku kada se Europa, od Latvije do Ujedinjenog Kraljevstva, ponovno okreće različitim oblicima nacionalne službe kako bi popunila redove. Međutim, unutar njemačke koalicije raste prijepor. Kršćansko-demokratski i Kršćansko-socijalni savez skloniji su obveznoj komponenti, dok Socijaldemokrati dvoje kako izbjeći prisilu ako se dobrovoljci ne odazovu u dovoljnom broju.
Slične probleme sa zapošljavanjem bilježi i britanska vojska, čiji sastav trenutačno broji 148 230 aktivnih pripadnika, unatoč kreativnim kampanjama za novačenje. Zemlje bez obvezne službe, ali i neke koje su je već uvele, i dalje se bore kako vojnički poziv učiniti atraktivnim.
Autorice prijedloga ističu da bi rješenje moglo biti jednostavno – pitati same tinejdžere. Uspostava radnih skupina u kojima bi uz državne dužnosnike sjedili mladi potencijalni ročnici mogla bi otkriti što generaciju Z doista motivira: vozačke dozvole u sklopu obuke, suvremeni smještaj ili prilika za rad na visokim tehnologijama.
Premda se još ne zna hoće li Njemačka posegnuti za zakonskom obvezom ili atraktivnim poticajima, jasno je da bez novih ideja neće biti ni novih vojnika. „Obrana naših zemalja danas ovisi o mladima”, poruka je kojom se u Berlinu nadaju prekinuti trend padajućeg interesa za uniformu.