Smrt tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića u noći s 27. na 28. veljače 2021. bila je prekretnica koja je stubokom promijenila političku kartu glavnog grada. U trenutku kada je iznenada preminuo, Bandić je još uvijek razmatrao kandidaturu za nove lokalne izbore, a procjene su mu, unatoč snažnom izazivaču u Tomislavu Tomaševiću, davale realnu šansu za nastavak mandata.
Nakon njegove smrti Bandićeva stranka rapidno se urušila: na izborima iste godine jedva je prikupila desetak posto glasova, a već 2023. završila je u stečaju. Zagreb, unatoč golemim financijskim dubiozama koje je nova gradska uprava zatekla – manjkovi u proračunu, prezaduženi Zagrebački holding – nije dijelio istu sudbinu. Ekipa okupljena oko Tomaševića sanirala je najkritičnije stavke, iako se problemi gospodarenja otpadom, istrošenih vodovodnih i kanalizacijskih cijevi tek postupno razrješavaju.
Naslijeđe bivšeg gradonačelnika i dalje je vidljivo na svakom uglu. Advent u Zagrebu i skijaška utrka „Snježna kraljica” nekoć su bili turistički aduti, ali oba su projekta potamnila zbog sumnji u namještanje najma kućica, odnosno skupo zasnježivanje Sljemena. Slična je priča i s novom sljemenskom žičarom: potrebna infrastruktura zasjenjena je izmjenama trase i vrtoglavom cijenom.
Kontroverze su pratile i izgradnju podzemne garaže na Cvjetnom trgu, gdje su prosvjedi pratili optužbe da se pogodovalo investitoru Tomislavu Horvatinčiću. Bandić je uredio Bundek, ali nije uspio oživjeti ambiciozni projekt Zagreb na Savi. S druge strane, Domovinski most postao je prometna poveznica i ključna točka za kanalizacijski kolektor, iako je koncesiju preuzeo njemački operater čiji je ugovor Tomašević kasnije raskinuo kao financijski nepovoljan.
Najdugotrajniji trag ostavila je – kako je mnogi nazivaju – „Bandićeva hobotnica” interesnih mreža koje su dvadeset godina krojile gradske natječaje. Unatoč predizbornim obećanjima, nova vlast nije u potpunosti „presjekla pipke”: tvrtke poput C.I.O.S.-a i dalje posluju s Gradom, a pojedini „Bandićevi građevinari” i dalje pobjeđuju na natječajima.
Mnogi poslovni akteri povezani s bivšim gradonačelnikom iskoristili su godine bliskosti s Gradom da legitimiraju i ojačaju svoje pozicije – svojevrsna „legalizacija” usporediva, kako kritičari vole podsjetiti, s ekraniziranom ambicijom Michaela Corleonea da obiteljske poslove prevede u legalne tokove. Poput filmskog lika, ni Bandić, unatoč istragama i optužbama, nikada nije pravomoćno osuđen.
Pet godina nakon njegove smrti, Zagreb je financijski stabilniji, ali naslijeđene mreže, projekti i dugovi i dalje oblikuju svakodnevicu grada. Građani sada procjenjuju hoće li Tomaševićeva administracija uspjeti ispuniti obećanje o potpunom raskidu s bivšim sustavom – ili će sjena Milana Bandića još dugo ostati nad metropolom.
