NASA-in rover Perseverance po prvi je put zabilježio električna pražnjenja u rijetkoj atmosferi Crvenog planeta, otkrivajući da su marsovski pješčani vrtlozi električno aktivni.
Istraživački instrument SuperCam snimio je 28 sati zvuka i elektromagnetskih podataka tijekom dvije marsovske godine u krateru Jezero. Analiza je otkrila 55 kratkih iskrenja, od kojih je 16 nastalo tijekom dva bliska susreta rovera s tzv. prašnjavim vražićcima. „Električni naboji potrebni za ova pražnjenja vjerojatno će utjecati na kretanje prašine na Marsu, proces ključan za klimu planeta”, pojasnio je voditelj studije Baptiste Chide s francuskog Instituta za astrofiziku i planetologiju.
Chide naglašava da bi se ta elektrostatička pražnjenja – duga svega nekoliko centimetara – mogla pretvoriti u problem za buduću opremu, pa čak i za astronaute: „Ovo je veliko otkriće, s izravnim implikacijama na nastanjivost i sigurnost budućih robotskih i ljudskih misija.”
Planetarni znanstvenik Ralph Lorenz sa Sveučilišta Johns Hopkins opisao je fenomen: „Nismo otkrili munju prema uobičajenoj definiciji. Bila je to mala iskra, možda duga nekoliko milimetara, ne baš munja. Zvučalo je kao iskra ili prasak biča.”
Brzine vjetra unutar takvih vrtloga, izmjerene prethodno s dviju orbiter-letjelica, dosežu oko 158 km/h, a trenje sitnih čestica podiže naboj koji se zatim naglo oslobađa. Time se Mars pridružuje Zemlji, Saturnu i Jupiteru na popisu planeta s potvrđenom atmosferskom električnom aktivnošću. Znanstvenici sumnjaju da slične pojave čekaju potvrdu i na Veneri, Uranu te Saturnovu mjesecu Titanu.
Otkrivene „mini munje” otvaraju novo poglavlje u razumijevanju marsovske klime i podsjećaju da Crveni planet još uvijek krije iznenađenja koja će buduće misije morati uzeti u obzir.