Rast cijena koji posljednjih mjeseci iznova opterećuje hrvatske potrošače prvenstveno je posljedica prebrzog širenja javne potrošnje i skoka plaća u državnim službama, upozorava ekonomist Emil Pavić, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize.
Pavić podsjeća da je u kratkom razdoblju došlo do „nezabilježenog rasta plaća javnog sektora” koji nije pratio porast produktivnosti. Time je proračun dodatno opterećen, a veći raspoloživi dohodak građana stvorio je val potrošnje i novi pritisak na cijene. „Ako stalno povećavate potrošnju, možete očekivati rast cijena – i to nam se upravo događa”, kaže Pavić.
Novac, ističe, funkcionira kao svaka druga roba: kada ga je previše, vrijednost mu pada, a cijene rastu. Istodobno ponuda domaćih proizvoda stagnira; Hrvatska i dalje uvozi gotovo sve što bi sama mogla proizvesti. Rezultat je inflacija koju najviše osjećamo kod hrane i svakodnevnih usluga.
Fiskalna odgovornost, prema Paviću, ostaje glavni zadatak države. Rashodi bi se morali vezati uz učinkovitost, a ne kolektivno dizati plaće „neovisno o zaslugama”. Bez te kočnice, proračun gubi ravnotežu i otvara se prostor za nova porezna opterećenja.
Što učiniti? • pojednostavniti porezni i administrativni okvir kako bi se ohrabrilo poduzetništvo; • ulagati u inovacije i proizvode visoke dodane vrijednosti, a ne u masovnu jeftinu proizvodnju; • kontrolirati javnu potrošnju i uskladiti je s realnim mogućnostima gospodarstva.
Geopolitičke neizvjesnosti – prije svega rat u Ukrajini – dodatno zamućuju prognoze. Ipak, Pavić ističe da Hrvatska trenutno bilježi rekordnu zaposlenost, nisku nezaposlenost i rast kreditnog rejtinga, pa u eventualnu recesiju ulazi jača nego ranije.
EU proračun za iduće sedmogodišnje razdoblje Hrvatskoj će donijeti više novca, ali i potencijalno potaknuti inflaciju. „Novac iz Bruxellesa može pomoći, no pravi motor razvoja trebaju biti privatna ulaganja”, napominje Pavić.
Za dugoročan iskorak ključan je i demografski zaokret. Ekonomist poziva državu da kreira okruženje u kojem će se iseljeni Hrvati poželjeti vratiti, a obitelji imati više djece: „Veća populacija znači veće tržište, više prilika i snažnije gospodarstvo.”