KASTAV – U gradskoj vijećnici Kastva održan je međunarodni skup „Kastav Smart City – atraktivnost i konkurentnost manjih gradova i nemetropolitanskih regija“, četvrto izdanje manifestacije kojoj je cilj pokazati kako nove tehnologije mogu podići kvalitetu života u sredinama izvan metropolitanskih središta.
Organizator događaja bili su Grad Kastav i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije Prigoda, osnovana 2017. upravo kako bi poticala uravnotežen regionalni razvoj i privlačila ulaganja. Ravnatelj agencije Vedran Kružić naglasio je da je okupljanje preraslo u platformu za razmjenu iskustava: „Sudionici su ove godine mogli čuti izazove Linza, Graza i Izole te usporediti ih s hrvatskim primjerima.“ Dodao je da čak 12 od 30 najrazvijenijih gradova u zemlji dolazi iz Primorsko-goranske županije, osam iz Istarske, a pet iz zagrebačkog područja.
Gradonačelnik Matej Mostarac istaknuo je kako se Kastav nastoji profilirati kao pametan grad uključivanjem stručnjaka i praćenjem svjetskih trendova. „Pitao sam ChatGPT je li Kastav pametan grad i dobio sam odgovor da jest“, našalio se, objasnivši da „pametna“ javna rasvjeta znači prilagodbu stvarnim potrebama građana, uštedu energije i veću sigurnost, a ne samo ugradnju LED žarulja. Zamjenik župana Robert Matić pohvalio je činjenicu da Kastav prati gospodarski razvoj i prirodni prirast stanovništva, što rijetko uspijeva drugim sredinama.
Ekonomist Velimir Šonje (Arhivanalitika) upozorio je da je Hrvatska u posljednjih 25 godina podigla produktivnost sa 48 na 77 posto prosjeka Europske unije, ali još zaostaje. Podsjetio je da se Portugal godinama kreće oko 80 posto, no i dalje se smatra privlačnijim starijoj populaciji od gospodarski razvijenije Irske, što otkriva koliko percepcija kvalitete života nadilazi same plaće.
Primjeri iz susjedstva i regije • Iz slovenske Izole stigle su Teura Raschini i Vladimira Gojaki, predstavivši kako manji gradovi mogu graditi konkurentnost unatoč ograničenim resursima. • Lejla Pock (Human.technology Styria) opisala je štajerski inovacijski ekosustav, dok je Klaus Oberreiter (Business Upper Austria) govorio o „oslobađanju regionalnog potencijala“ u Gornjoj Austriji i Linzu.
Kružić je zaključio da se gospodarski rast sve više koncentrira u velikim urbanim područjima, gdje produktivnost može biti i do 70 % viša, zbog čega manji gradovi moraju stvarati partnerstva, njegovati viziju i ulagati u znanja kako ne bi zaostali. „Produktivnost rada temelj je dugoročnog napretka – donosi brži rast, bolje plaće i socijalnu stabilnost“, poručio je, dodajući da su otvorena suradnja i kompetentno vodstvo ključni za pretvaranje ambicioznih planova u opipljive rezultate.