ZAGREB – Hrvatska je sa 70 aktivnih podatkovnih centara i godišnjom stopom rasta kapaciteta od 30 % trenutno najbrže rastuće tržište podatkovne infrastrukture u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Podatak je objavljen na „Croatian Data Center Summitu 2026.”, prvom velikom skupu domaće industrije podatkovnih centara, clouda i digitalne infrastrukture koji je u utorak okupio oko 200 direktora informatike, investitora te predstavnika regulatora i dobavljača opreme.
EU milijarde i hrvatske prilike Prema izvješću Europske udruge podatkovnih centara (EUDCA), Europska unija do 2031. planira ulaganja vrijedna 176 milijardi eura. Hrvatska trenutačno raste dvostruko brže od drugoplasirane Poljske (15 %) i Rumunjske (14 %), čime, kako je naglasio predsjednik Hrvatske udruge data centara (HRDCA) Goran Đoreski, „zauzima poziciju sigurne i logistički povoljne točke između glavnih europskih optičkih koridora”.
Đoreski je istaknuo mir kao ključnu konkurentsku prednost u vremenu kada su podatkovni centri „česte mete vojnih napada“, dok članstvo u EU, Schengenu i eurozoni uklanja porezne, administrativne i valutne prepreke ulaganjima. Dodatni adut su položaj na optičkim rutama Milano–Istanbul te Beč/Frankfurt–Atena i brzo širenje podvodnih kabela u Sredozemlju, što će, prema njegovoj procjeni, „utrostručiti kapacitete u iduće dvije do tri godine“.
Snaga, prostor i planovi Ministar uprave i digitalne transformacije Damir Habijan otkrio je da 70 domaćih centara zauzima 18 000 m² i raspolaže instaliranom snagom od 20,7 MW. U razvoju je još šest projekata vrijednih dodatnih 14 MW – 70 % više od trenutačnih kapaciteta – pri čemu se ne ubraja nedavno najavljeni centar u Topuskom.
„Ključno je da država bude partner, da normativnim okvirom ne uguši inovacije, ali i da na vrijeme razgovara o energiji kao mogućem ograničenju rasta“, poručio je Habijan, dodajući da su hrvatski centri po interoperabilnosti 25 % iznad prosjeka EU-a.
Prema HRDCA-i, većina servisa koje koriste tvrtke i građani jugoistočne Europe još je smještena u zapadnoj Europi. Samo njihovo prebacivanje bliže korisnicima moglo bi, tvrdi Đoreski, „eksponencijalno ubrzati tržište“ u regiji.
Umjetna inteligencija – karta za dugoročni opstanak Utjecaj umjetne inteligencije na potrošnju računalnih resursa zasad je „velika nepoznanica“, ali HRDCA poručuje da se bez pozicioniranja u tom ekosustavu nitko neće održati: „Oni koji ne budu dio AI revolucije profesionalno neće postojati“, upozorio je Đoreski.
Digitalni suverenitet do 2030. Ministar Habijan istaknuo je da država „ne može biti suverena bez brige o vlastitoj digitalnoj infrastrukturi“. Cilj je da do 2030. sve javne usluge budu dostupne online. Trenutačno ih putem sustava e-Građani koristi 2,2 milijuna ljudi, a nova mobilna platforma m-Građani nudi 20 usluga.
Summit je, zaključili su organizatori, otvorio prostor za konkretnu strategiju kojom bi Hrvatska iskoristila „prozore prilike“ europskog tržišta podatkovnih centara i zadržala prednost u godinama koje dolaze.
