Umjetna inteligencija ubrzano mijenja svjetska gospodarstva, no domaće brojke pokazuju da Hrvatska kaska za prosjekom Europske unije. Prema najnovijim podacima, UI primjenjuje tek oko 22 posto hrvatskih poduzeća, dok je prosjek EU-a 37 posto.
Glavni razlog, ističu sugovornici iz financijskog i tehnološkog sektora, leži u manjku digitalnih vještina i nejasnom regulatornom okviru. Dosadašnji guverner HNB-a Boris Vujčić upozorava da gospodarski rast ovisi o „razvoju znanja i vještina”, dok potpredsjednik EIB-a Marko Primorac naglašava sve veće zaostajanje zemlje u digitalizaciji. Službeni stav države sažeo je ministar financija Tomislav Ćorić, koji poručuje da Hrvatska mora ubrzati primjenu UI-ja kako bi zadržala konkurentnost.
Praktične prepreke opisuje odvjetnik i član Nadzornog odbora CroAI-ja Stefan Martinić, sudionik radne skupine za izradu Zakona o provedbi Uredbe o umjetnoj inteligenciji: „Ne čudi me da je postotak tako malen. Zapravo me više čudi da je relativno visok broj onih koji ipak koriste ove tehnologije. Zbog algoritama živimo u svojevrsnom bubbleu, pa mnogi od nas imaju dojam da je umjetna inteligencija sveprisutna i da je svi koriste.” Dodaje kako je primjena UI-ja još uvijek iznimka, osobito izvan tehnološkog i javnog sektora.
Stručnjaci se slažu da je nedostatak specijaliziranih kadrova ključna kočnica. Tvrtke teško pronalaze podatkovne znanstvenike, inženjere strojnog učenja i kibernetičke stručnjake, što dodatno usporava digitalnu transformaciju. Istodobno, pravila za razvoj i korištenje UI-ja još se definiraju, pa poduzetnici oklijevaju ulagati bez jasnih smjernica o odgovornosti i sigurnosti.
I dok EU-ova Uredba o umjetnoj inteligenciji ulazi u završnu fazu, Hrvatska tek treba osmisliti kako poticati inovacije, a pritom zaštititi potrošače i tržišno natjecanje. Bez brže prilagodbe, upozoravaju sugovornici, zemlja riskira da propusti priliku za skok u produktivnosti koji UI već donosi razvijenijim članicama Unije.
