Najnoviji podaci o provedbi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) otkrivaju zabrinjavajuće zastoje u hrvatskoj zelenoj tranziciji.
• Čekaonica od 3,5 GW Prema izračunima Energetskog instituta Hrvoje Požar, čak 3,5 gigavata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i baterijskih sustava stoji na čekanju zbog neriješenog modela naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Dok se ne definira tko i koliko plaća priključak, ti projekti ne mogu u pogon, a bez njih Hrvatska riskira ozbiljan zaostatak u ispunjenju klimatskih ciljeva.
• Pad udjela unatoč rastu projekata U 2024. udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji pao je na 26,7 posto – daleko ispod planiranih 35,3 posto. U udruzi Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) napominju da pad ne znači stagnaciju gradnje, nego da ukupna potrošnja raste brže od instalacija OIE-a, čime se statistički smanjuje njihov postotak.
• Promet najkritičniji Sektor prometa pokazao je osobito loše rezultate: udio OIE-a iznosio je tek 0,94 posto, gotovo deset puta manje od zacrtanog. Bez snažnijeg poticaja za biogoriva i elektrifikaciju cestovnog prometa, taj će sektor ostati kronično neusklađen s europskim direktivama.
• Konačni račun platit će potrošači Stručnjaci upozoravaju da će kašnjenje projekata podići troškove za kućanstva i industriju. Računi za električnu energiju mogli bi porasti jer će Hrvatska morati posezati za skupljim, fosilnim izvorima ili uvozom struje kako bi pokrila rast potrošnje.
„Dok god regulatorno ne rasteretimo ulaganja u mrežnu infrastrukturu, uvozna ovisnost bit će jedina brza opcija, a to poskupljuje energiju svima”, upozoravaju iz sektora.
• Što dalje? Vlada će morati hitno definirati jasnu i pravednu formulu za naknadu priključenja te ubrzati izdavanje dozvola ako želi uhvatiti korak s planiranim ciljem od najmanje 42,5 posto udjela OIE-a do 2030. Svaki mjesec odgode, tvrde analitičari, udaljava Hrvatsku od obećane klimatske neutralnosti i prijeti dodatnim troškovima kućanstvima i gospodarstvu.