Cijene sirove nafte nastavile su kliziti i prošloga tjedna, označivši drugi uzastopni tjedni pad, premda napetosti između Sjedinjenih Država i Irana ostaju visoke.
• Londonski Brent potonuo je 0,5 % na 67,75 dolara za barel. • Američki WTI skliznuo je 1,0 % na 62,89 dolara po barelu.
Kratkotrajno poskupljenje početkom tjedna izazvala je eskalacija u Perzijskom zaljevu, no izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi „SAD i Iran mogli postići dogovor u idućih mjesec dana” okrenula je trend i potaknula prodaje.
Analitičari ističu da se, osim geopolitičkih trzavica, pojavljuje sve manje temeljnih razloga za rast cijena:
- Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će globalna potražnja u 2026. rasti za 850 tisuća barela dnevno, blaže nego u prethodnoj prognozi.
- Istodobno bi ponuda mogla narasti za 2,4 milijuna barela dnevno zahvaljujući oporavku proizvodnje nakon prvotnih poremećaja početkom godine.
- OPEC je ipak nešto optimističniji i očekuje ovogodišnji rast potražnje od 1,38 milijuna barela dnevno, no tržišta strahuju da bi kartel već u travnju mogao otvoriti slavine kako bi se pripremio za ljetni vrhunac potrošnje – potez koji bi dodatno pritisnuo cijene.
O proizvodnoj politici raspravljat će Saudijska Arabija, Rusija, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Irak, Kazahstan i Alžir na sastanku zakazanom za 1. ožujka.
Unatoč dvotjednom silaznom trendu, nafta je od početka godine još uvijek skuplja oko 11 %, nakon lanjskog pada od približno 20 %.