Mađarski premijer Viktor Orbán iskoristio je božićni intervju za list Magyar Nemzet kako bi iznio krajnje pesimističan pogled na sigurnosnu budućnost kontinenta.
„Ne možemo isključiti scenarij prema kojem bi 2025. mogla biti zadnja godina mira u Europi”, poručio je, naglasivši da sama činjenica da se takvo pitanje danas postavlja pokazuje koliko se kontinent promijenio.
Orbán je podsjetio da je europski mir nakon Drugog svjetskog rata trajao gotovo osam desetljeća – što smatra povijesnom iznimkom. „Navikli smo na mir. Posljednji veliki rat u Europi završio je 1945. godine, a od tada je prošlo 80 godina”, rekao je, upozorivši da strah od nuklearnog sukoba više ne djeluje kao djelotvorno sredstvo odvraćanja: „Taj je strah funkcionirao osamdeset godina, ali sada nastaje potpuno novi svijet.”
Premijer je nedavni summit Europske unije opisao kao još jedan korak prema eskalaciji rata u Ukrajini. Tvrdi da je Mađarska „usporila tempo kojim Europa klizi u rat”, dok su „neke članice željele dodatno ubrzati taj proces”. Prema njegovim riječima, kontinent je ponovno duboko podijeljen: „Danas u Europi postoje dva tabora: ratni i mirovni. Trenutačno prevladavaju snage koje zagovaraju rat. Bruxelles želi rat, Mađarska želi mir.”
Orbán smatra da uključivanje Unije u ukrajinski sukob nije bilo neizbježno. Podsjetio je da je „Europa u veljači 2022. mogla poslati mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i ne proglasiti ovaj sukob vlastitim ratom”. Kao prijelomni moment navodi „intervenciju Bidenove administracije” koja je, prema njemu, „presudila u korist ratnog tabora”.
Kritike na račun Bruxellesa proširio je i na unutarnje funkcioniranje Unije, za koju tvrdi da je zahvaćena procesom dezintegracije, dok „imperijalne ambicije bruxelleske birokracije” rastu. Situaciju je opisao slikom dizača utega koji podiže težinu, ali je ne može zadržati pa mu naposljetku ispadne. Kao ključne promašaje naveo je zelenu tranziciju, zabranu motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. i migrantsku politiku, ocijenivši da su „nametnute protiv volje država članica” te da su ozbiljno oštetile europsku industriju.
Ako se Unija brzo i dubinski ne reformira, upozorava, slijedi „točka bez povratka” i nepovratni raspad. Orbán priznaje da i Mađarska trpi posljedice rata i „slabljenja Europske unije”, navodeći da su cijene energije „dva do tri puta veće nego kod naših konkurenata”.
Posebno se usprotivio prijedlogu zajedničkog zajma od 90 milijardi eura Ukrajini, tvrdeći da bi time „bile financirane još dvije godine rata”. Pozvao se pritom na vlastitu procjenu ljudskih gubitaka: „Oko devet tisuća ljudi tjedno ispada iz borbi na obje strane. To je 400 tisuća godišnje. U dvije godine – 800 tisuća mrtvih ili trajno onesposobljenih. Tko se usuđuje preuzeti moralnu odgovornost za to?”
Mađarski čelnik završio je porukom da Europa mora hitno promijeniti smjer ako želi sačuvati, kako kaže, posljednje preostale godine mira na svojem tlu.
