Europska unija još je jednom aktivirala mehanizam zajedničkog zaduživanja, dogovorivši se o paketu vrijednom 90 milijardi eura koji će se iduće dvije godine slijevati u obranu Ukrajine protiv ruske agresije.
Nakon višesatnih pregovora u Bruxellesu europski čelnici odbacili su prijedlog takozvanog „reparacijskog zajma” – ideju da se kredit osigura iz prihoda zamrznute imovine ruske središnje banke. Taj je model procijenjen kao previše sporan, ponajviše zbog činjenice da se većina imobiliziranih ruskih sredstava nalazi upravo u belgijskom financijskom depozitaru Euroclear.
Predsjedatelj samita EU-a i predsjednik Vijeća EU-a António Costa najavio je žurnu provedbu odluke: „Zajam ćemo osigurati što hitnije.” Time je potvrđeno da se zamrznuta ruska imovina zasad neće dirati, a pomoć Kijevu financirat će se konvencionalnim zaduživanjem na tržištima kapitala.
Odabir konzervativnijeg, ali politički prihvatljivijeg instrumenta otkriva duboke podjele unutar Unije o pitanju kako gospodarski pritisnuti Moskvu, a istodobno izbjeći pravne i diplomatske rizike. Ipak, dogovor o zajedničkom dugu pokazuje spremnost država članica da, unatoč razlikama, pronađu način za kontinuiranu potporu Ukrajini.
