Saborska rasprava o izvješćima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2022., 2023. i 2024. godinu pretvorila se u ogorčeni okršaj vlasti i oporbe oko stvarnog dometa borbe protiv korupcije u Hrvatskoj.
Marijana Puljak ustvrdila je da je Povjerenstvu „sustavno lomljena krila” te da je, umjesto da bude „strah i trepet za one koji javni novac tretiraju kao vlastiti džeparac”, danas tek „servis” koji bilježi propuste. „Ovo je autopsija hrvatskih institucija”, poručila je, predlažući automatsko povlačenje podataka za imovinske kartice iz registara.
Prema podacima koje je iznio Dalibor Paus, broj postupaka koje je Povjerenstvo pokrenulo drastično je pao: dok ih je od 2013. do 2019. bilo više od stotinu godišnje, 2024. pokrenuto je samo pet. Istodobno je smanjen i broj zahtjeva dužnosnika za mišljenjem o mogućem sukobu interesa.
U iznenadnom osobnom priznanju, bivša predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković potvrdila je da je u listopadu 2025. kažnjena s 560 eura zbog pogrešno popunjenog obrasca imovinske kartice – zastupnički paušal navela je pod redoviti prihod, a ne pod drugi prihod. „Visoki upravni sud potvrdio je tu odluku, a ja ću se žaliti Ustavnom sudu”, najavila je.
HDZ-ov Josip Borić primijetio je da je greška začudna jer je „najbolja ikad predsjednica Povjerenstva” već ranije popunjavala iste obrasce. Stranačka kolegica Danijela Blažanović tumači pak da izvješća dokazuju poboljšani zakonski okvir i nastavlja tvrditi kako je Povjerenstvo i dalje „važan stup institucionalne odgovornosti”.
SDP-ova Mirela Ahmetović tvrdi suprotno: Hrvatska, kaže, „iz godine u godinu pokazuje da u borbi protiv korupcije ne činimo ništa”, a kao simptom navodi odbijanje Povjerenstva da postupi po uputi Visokog upravnog suda u predmetu šefa HANFA-e Ante Žigmana.
Rasprava je završila širenjem fokusa na gradske financije Zagreba: Mostov Marin Miletić pozvao je glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da istraži kako su udruge povezane sa strankom Možemo! dobile milijune eura iz gradskog proračuna. Posebno je izdvojio LGBT udrugu „Domino”, koja je 2024. primila 235 000 eura, a u posljednje dvije godine ukupno 452 850 eura.
Glasanje o izvješćima Povjerenstva tek slijedi, no oštrina optužbi pokazala je da se politički sukob oko antikorupcijske politike neće tako brzo smiriti.
