OpenAI je pojačao zapošljavanje stručnjaka za robotiku, osobito onih koji rade na humanoidnim sustavima, signalizirajući novu fazu utrke prema općoj umjetnoj inteligenciji (AGI).
Tvrtka je posljednjih mjeseci zaposlila više istraživača specijaliziranih za algoritme koji upravljaju robotima s ljudolikim ili djelomično ljudolikim oblikom. Među njima je i Chengshu Li, koji je u lipnju 2025. stigao sa Stanforda, gdje je razvijao mjerila za robote s dvjema rukama i kotačima umjesto nogu, osposobljene za kućanske poslove.
Na LinkedInu su vidljive još dvije nove akvizicije iz jednog renomiranog laboratorija za robotiku, a profesor s trećeg laboratorija navodi da je i jedan njegov student prešao u OpenAI. Sama tvrtka odbila je komentirati planove, no serija oglasa za posao otkriva opseg ambicije. Traže se stručnjaci za teleoperaciju i simulaciju – ključne metode učenja pri kojima ljudski operater pokreće robota, a algoritam uči oponašati radnje – te poznavatelji platforme Nvidia Isaac.
Jedan novi oglas traži mehaničkog inženjera koji zna prototipirati sustave s dodirnim i motoričkim senzorima te ima „iskustva u projektiranju mehaničkih sustava za serijsku proizvodnju (1 mil.+)”. To upućuje ili na razvoj vlastitog robota ili na izgradnju sustava teleoperacije za treću stranu.
Svi oglasi naglašavaju da se tim za robotiku „fokusira na otključavanje opće-namjenske robotike i pomicanje prema AGI-ju u dinamičnim, stvarnim okruženjima”.
Povratak hardveru OpenAI je 2019. impresionirao algoritmom koji je robotskom rukom složio Rubikovu kocku, no 2021. je ugasio robotiku kako bi se posvetio velikim jezičnim modelima poput ChatGPT-a. Istraživanja su ponovno pokrenuta prošle godine, a neslužbene informacije sugeriraju da razmatraju i gradnju vlastitog humanoida.
Prof. Stefanie Tellex s Brownova sveučilišta ističe da učinkovitiji roboti trebaju modele sposobne za „processing high-frame-rate, high-dimensional perceptual input, and producing high-frame-rate, high-dimensional physical outputs” – dakle vidjeti i djelovati velikom brzinom i preciznošću. Iako ne poznaje planove OpenAI-ja iznutra, smatra da tvrtka „nema nikakvu čarobnu prednost u odnosu na druge”.
Konkurencija je već žestoka: start-upovi Figure, Agility i Apptronik, kao i tehnološki divovi Tesla i Google, ulažu milijarde dolara u humanoide. Od početka 2024. rizični fondovi su u taj sektor ubacili više od 5 mlrd. USD, dok Morgan Stanley procjenjuje da bi tržište humanoida do 2050. moglo vrijediti 5 bilijuna USD.
Iako su prototipovi sposobni za impresivne demonstracije poput plesanja, još uvijek se muče u neuređenim okruženjima. Za to trebaju algoritme koji nadilaze jezično razumijevanje i upravljaju udovima dovoljno precizno za hodanje i manipulaciju predmetima.
Zasićenje GPT-om? Istodobno se sve češće govori da su postojeći jezični modeli dosegnuli granice mogućeg. „They've asymptoted on GPT-5,” kaže Tellex. „They need to move towards the physical world.” U tom kontekstu, OpenAI-jeva oklada na robotiku izgleda kao sljedeći logični korak – i utrka koju si tvorac ChatGPT-a ne može dopustiti da izgubi.