Luda, duhovita i katkad nevjerojatno korisna znanstvena otkrića još su jednom zasjala na pozornici sveučilišta Harvard, gdje su uručene Ig Nobel nagrade – priznanja koja najprije nasmiju, a zatim natjeraju na ozbiljno razmišljanje.
• Krave u zebrinim prugama Japanski tim predvođen Tomokijem Kojimom nacrtao je na tovnim kravama bijele pruge poput onih na zebrama. Rezultat: muhe su ih znatno rjeđe uznemiravale, a životinje su bile mirnije. Kojima je nagradu preuzeo odjeven u prugasto odijelo, dok su kolege mahale kartonskim muhama, savršeno dočaravši duh ceremonije.
• „Pijani” šišmiši Znanstvenici iz Kolumbije i SAD-a dokazali su da šišmiši koji se napiju fermentiranog voća sporije lete i lošije se služe eholokacijom – ponašanje začudno slično ljudskom mamurluku.
• Jezik se lakše odveže uz – votku Međunarodni istraživački tim dobio je nagradu za mir nakon što je pokazao da jedna čašica votke poboljšava izgovor stranih jezika. „Mali gutljaj povećao je samopouzdanje, a da riječi nisu potpuno popucale”, rekao je dr. Fritz Renner.
• Češnjak, pizze i tjestenina Pedijatrijska nagrada otišla je autorima koji su utvrdili da bebe dulje sisaju kada majke pojedu češnjak. Talijanski fizičari razotkrili su zašto se u umaku cacio e pepe stvara tvrdokorno grudanje, a nutricionisti su otkrili da gušteri u Togu obožavaju pizzu „četiri sira”.
• Nokti, cipele i samohvala Posthumna nagrada za književnost pripala je dr. Williamu Beanu, koji je 35 godina marljivo mjerio rast vlastitih noktiju. Indijski inženjeri konstruirali su policu za cipele s UV lampom koja neutralizira mirise – i pritom zna spržiti tenisice – dok je psihološka nagrada dodijeljena istraživanju koje pokazuje da ljudi brzo povjeruju da su inteligentniji od prosjeka ako im to netko kaže.
Utemeljitelj Ig Nobela Marc Abrahams sažeo je filozofiju nagrade: „Svako veliko otkriće na prvi pogled izgleda smiješno. Isto vrijedi i za svako bezvrijedno otkriće. Ig Nobel nagrade slave oba – jer nitko na prvi pogled ne zna kamo će vas dovesti.”
Ceremonija je još jednom podsjetila da granica između bizarnog i revolucionarnog u znanosti često postoji samo dok se netko ne nasmije – i zapita: a što ako je ideja zapravo dobra?