Fenomen tzv. „osvetničke potrošnje” procvjetao je 2021. i 2022. godine, nakon što su pandemijska zatvaranja ugušila uobičajene navike trošenja.
Tada su se potrošači, oslobođeni restrikcija i puni ušteđevine, bacili na putovanja, češće večere u restoranima i kupnju odjeće za prigode kojih dotad nije bilo. Na taj su način nastojali nadoknaditi propuštena iskustva iz razdoblja lockdowna.
Danas, međutim, uz inflaciju koja ne posustaje i pojačani osjećaj nesigurnosti, javlja se dijametralno suprotan trend – „osvetnička štednja”. Umjesto da naglo troše, ljudi smanjuju potrošnju s jasnom namjerom: kazniti trgovačke lance koje smatraju odgovornima za visoke cijene, ali bez formalnih bojkota.
Mehanizam je jednostavan: potrošači preskaču impulzivnu kupnju, odgađaju veće izdatke i biraju jeftinije zamjene. Time na blagajnama ostavljaju manje novca, šaljući signal da im je dosta strelovitih poskupljenja.
Riječ je o nekoj vrsti tihog pritiska – štednjom, a ne prosvjednim plakatima. Koliko će ova „osveta” biti bolna za maloprodaju, tek će pokazati bilance idućih tromjesečja, ali poruka je jasna: potrošač se, umjesto kupnjom, sada brani – štednjom.