Žene u Hrvatskoj danas nadmašuju muškarce u obrazovanju i dugovječnosti, no statistike Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se ta prednost ne pretače u plaće, mirovine ni vodeće položaje.
Najviše diploma – najmanje moći • U akademskoj godini 2023./2024. žene čine 58,4 % studenata i 61,6 % diplomiranih. • Udio doktorica znanosti narastao je na 60,1 %, a liječnica na 63,8 %. • Unatoč tomu, samo 11,1 % rektora i 29,6 % dekana su žene.
Rad i zarada • Prosječna neto plaća žena iznosi 1 290 eura – 96,1 % muške plaće. • U mirovini se jaz produbljuje: prosječna ženska mirovina je 506,28 eura, dok muškarci primaju 610,27 eura. • Žene u prosjeku rade tri godine kraće od muškaraca, što djelomično objašnjava razliku, ali ne uklanja nejednakost.
Tržište rada ostaje podijeljeno. Muškarci su brojniji u poljoprivredi, građevinarstvu, industriji i IT-u, dok žene dominiraju u obrazovanju, zdravstvu, financijama i socijalnoj skrbi.
Demografija: žene starije i brojnije • Sredinom 2023. u Hrvatskoj je živjelo 1 990 202 žena (51,6 %) i 1 869 484 muškarca (48,4 %). • Prosječna dob žena iznosi 46,1 godinu – 3,5 godine više od muškaraca. • Životni vijek se od 1950. gotovo udvostručio: žene sada prosječno umiru s 80,7, a muškarci sa 73,3 godine.
Brakovi i rađanje • Prosječna dob pri prvom braku porasla je na 29,7 godina za žene i 32 godine za muškarce. • Godine 1950. sklopljeno je 37 995 brakova; 2023. tek 17 306. • Broj živorođene djece pao je s 95 560 (1950.) na 32 170 (2023.).
Politika i pravosuđe • Žene drže četvrtinu saborskih mandata – napredak u odnosu na 5 % 1990., ali daleko od ravnoteže. • U Vladi sjedi svega 10 % ministrica. • Sutkinje čine većinu u gotovo svim sudovima, no na Ustavnom ih je sudu 30,8 %, a na Vrhovnom 31,2 %.
Kriminal i migracije • Među punoljetnim osuđenicima 86,2 % su muškarci. • Žene čine tek 5,7 % zatvorske populacije. • U 2023. u Hrvatsku je doselilo 68,5 % muškaraca, a odselilo se 63,1 %.
Zašto vrh ostaje nedostižan? Podaci upućuju na tzv. stakleni strop: premda obrazovanije, žene rjeđe napreduju na vodeće pozicije i primaju niže plaće. Kraći radni staž, prekidi karijere zbog skrbi o djeci i stereotipi o „muškim” sektorima i dalje oblikuju tržište rada.
DZS-ova publikacija „Žene i muškarci u Hrvatskoj 2025.” tako potvrđuje paradoks hrvatskog društva: žene su statistički bolje obrazovane i dugovječnije, no put do vrha – akademskog, političkog ili poslovnog – i dalje je znatno zahtjevniji nego za muškarce.