Hrvatska se suočava s ozbiljnim nedostatkom logopeda: prošle školske godine više od 4000 djece dobilo je odgodu upisa u prvi razred zbog psihofizičke nezrelosti i slabih jezičnih vještina, a svake godine pomoć traži i oko 13 000 odraslih nakon moždanog udara. Posebno su pogođena ruralna područja, dok većina stručnjaka i dalje radi u Zagrebu i okolici.
Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva, nasl. doc. dr. sc. Karolina Lice, navodi da se broj djece s komunikacijskim teškoćama kontinuirano povećava već više od deset godina. Kao moguće razloge spominje „povećani broj trudnoća održavanih medikamentima, sve više neurorazvojnih poremećaja, drukčiji stil života te prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranima”. Pritom ističe i veću osviještenost roditelja i stručnjaka, što dovodi do ranijeg prepoznavanja problema.
Regionalne razlike i prvi pomaci
Najlošija dostupnost logopeda zabilježena je u selima i na otocima; pacijenti često putuju u veće gradove kako bi dobili dijagnostiku i terapiju. Ipak, nova Mreža javnozdravstvene službe Ministarstva zdravstva predviđa zapošljavanje 135 magistara logopedije u domovima zdravlja diljem zemlje. „Mnogi domovi zdravlja već su započeli proces proširenja svoje djelatnosti i na logopedsku djelatnost”, kaže dr. Lice.
Plan je, dodaje, uvesti logopede i u dispanzere za ranu intervenciju te mentalno zdravlje na primarnoj razini, gdje ih do sada nije bilo. Time bi se, uvjerena je, značajno smanjile regionalne razlike u dostupnosti usluge.
Povijesni zakon za struku
Od 23. srpnja na snazi je Zakon o logopedskoj djelatnosti, prvi pravni okvir koji detaljno definira ovlasti, odgovornosti i standarde rada magistara logopedije. Struka ga, naglašava predsjednica HLD-a, smatra „nužnim, hitnim i ključnim” za standardizaciju i sigurnost usluga.
Zakon izjednačava temeljna prava i obveze logopeda neovisno o tome rade li u zdravstvu, obrazovanju ili socijalnoj skrbi, što bi, prema riječima dr. Lice, trebalo jamčiti „pravovremenu uslugu kompetentnog stručnjaka u svim regijama Hrvatske”.
Više studija, veće kvote
Kako bi se dugoročno riješio manjak kadra, posljednjih godina otvaraju se novi studiji logopedije. Uz zagrebački Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, programi postoje u Rijeci (kvota 30 studenata), Osijeku i Zadru, a s riječkog Fakulteta za logopediju ove godine izlazi prva generacija magistara.
Struka očekuje da će kombinacija novog zakona, proširenja primarne zdravstvene zaštite i većih upisnih kvota postupno omogućiti da djeca i odrasli s govorno-jezičnim teškoćama pravodobno dobiju pomoć – bez obzira na to žive li u metropoli ili u najudaljenijem kotaru.