Ministarstvo financija otvorilo je javno savjetovanje o Pravilniku o sadržaju podataka u izjavama i u Središnjem registru stanovništva, ključnom dokumentu koji precizira kako će država ubuduće prikupljati i povezivati osjetljive osobne podatke.
Prema prijedlogu, kućanstva će se automatski formirati na temelju postojećih službenih evidencija – prebivališta, adrese, bračnog statusa, srodstva te rođenja djece. Sustav će svakom tako generiranom kućanstvu odmah dodijeliti identifikacijsku oznaku, a svaka promjena (preseljenje, novo rođenje ili smrt) automatski će deaktivirati staro i otvoriti novo kućanstvo.
Sve što odstupa od tog standarda morat će se prijaviti izjavom. Građani će tako sami unositi podatke o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, vjeroispovijesti, materinskom jeziku, nacionalnosti i kontakt podacima. Izjavom će se prijavljivati i kompleksnija kućanstva – primjerice ona u kojima članovi nisu u krvnom srodstvu, žive na više adresa ili dijele više stambenih jedinica.
Pravilnik donosi i jasne obveze za ustanove koje prijavljuju osobe u institucionalnim kućanstvima, poput domova za starije ili drugih pružatelja skrbi.
Ambiciozni Središnji registar stanovništva, utemeljen novim zakonom, trebao bi objediniti socijalne, ekonomske, stambene i obrazovne podatke iz više izvora u jedinstven, ažuran sustav. Država najavljuje da će zahvaljujući tome automatski prepoznavati pravo na dječji doplatak, naknade za starije, socijalnu pomoć, zdravstveno osiguranje ili studentske stipendije, čime bi se smanjila birokracija i spriječile zloupotrebe.
Osim što će zamijeniti skupe popise stanovništva, registar će imati više od 40 primjena i omogućiti precizniji izračun dohotka po članu kućanstva, pa bi socijalne mjere trebale učinkovitije stizati do najugroženijih.