Dvije godine nakon što je brana Nova Kahovka na Dnjipru razorena i golemo akumulacijsko jezero ispražnjeno, na dnu nekadašnjeg vodospremnika niče neobična, gotovo prašumska oaza. Ekolozi procjenjuju da je proklijalo do 40 milijardi sjemenki vrba i topola; kad nasad sazrije, moglo bi ostati oko 500 milijuna stabala, što bi bio najveći poplavni šumski sustav u ukrajinskoj stepi.
„To je Veliki lug – drevna, mitska ravnica utkana u ukrajinsku folklornu predaju”, govori umirovljeni učitelj povijesti Valerij Babko dok gleda u more mladih krošnji na jugu otoka Hortica. Nekad je ovdje, prisjeća se, bila šuma tako gusta da „sunce jedva probijalo kroz krošnje”. Sovjetska gradnja brane 1956. sve je to potopila, a eksplozija 2023. ponovno oslobodila – ovoga puta naglo i razorno, uz poplave nizvodno, stotine poginulih i milijun ljudi bez pitke vode.
Spontani povratak života
Satelitske snimke i terenska promatranja, objedinjena u najnovijem izvješću Radne skupine za ratne ekološke posljedice (UWEC), pokazuju dramatičan oporavak: guste vrbe i topole, golema močvarna područja, povratak ugrožene jesetre, divljih svinja i stotina vrsta ptica. Suautor Oleksij Vasiljuk sažima prizor: „To nije upravljeni projekt, „zemlja se sama vraća u život”.
Ekolozi ističu da se pred Ukrajinom otvara jedinstvena prilika. Obnova prirodnog riječnog sustava na 250 kilometara donjeg toka Dnjepra mogla bi postati najveći projekt te vrste u Europi i pomoći zemlji da ispuni europske ciljeve restauracije rijeka do 2030. godine.
Otrov u sedimentima
Ispod idile krije se i „otrovna tempirana bomba”. Tijekom desetljeća u mulju dna nakupljeno je oko 1,5 kubičnih kilometara čestica opterećenih teškim metalima iz industrijskih pogona uzvodno. „Ti su sedimenti djelovali kao golem sunđer”, kaže hidroekologinja Oleksandra Šumilova. Nakon rušenja brane toksini su se razlili, a sustavno istraživanje zasad je nemoguće zbog miniranog terena i stalnog granatiranja. Znanstvenici u časopisu Science upozoravaju da kontaminacija može ući u prehrambeni lanac, uz rizik od raka, endokrinih poremećaja i oštećenja organa kod ljudi i životinja.
Dvojba obnove ili zaštite
Državna tvrtka Ukrehdroenergo najavljuje gradnju nove hidroelektrane, ali stručnjaci upozoravaju da bi povratak betonske barijere izbrisao tek stvoreni ekosustav. Vasiljuk poručuje: „Ako se brana ponovo izgradi, ta mlada šuma i sav život koji sada podržava bit će opet izgubljeni – bio bi to ekocid.”
Međunarodni koordinator mreže Rivers without Boundaries Jevgenij Simonov dodaje: „Ovo je prilika koju ne smijemo propustiti.” Uz hvatanje ugljika i očuvanje biokulturnog identiteta, Veliki lug mogao bi postati simbol buduće, održive Ukrajine.
Dok ratni topovi i dalje tutnje, na isušenu dnu rezervoara gegaju se čaplje, a jesetre prvi put nakon 70 godina ostavljaju ikru u plitkim rukavcima. Prirodni eksperiment se nastavlja; ishod će, poručuju znanstvenici, ovisiti o političkim odlukama jednako koliko i o samoj prirodi.