Izraelski pisac Etgar Keret, jedan od najcjenjenijih suvremenih kratkopričaša, upravo je dobio hrvatsko izdanje nove zbirke priča „Autokorekcija”. Knjigu je s hebrejskog prevela Laila Šprajc, a objavila ju je zaprešićka Fraktura.
Međutim, dolazak Keretova naslova na police prate i glasni pozivi dijela hrvatske aktivističke scene na bojkot svih izraelskih umjetnika zbog rata u Gazi. Slične zahtjeve prošle je jeseni osjetio i koreograf Ohad Naharin, kada su prosvjednici upali na riječku baletnu premijeru i zatražili da se „spakira i vrati kući”.
Keret se, zajedno s više od tisuću izraelskih kolega, 3. kolovoza prošle godine potpisom usprotivio vladinoj politici u Gazi. U peticiji su optužili vlasti za „ubojstvo djece i civila, politiku izgladnjivanja, masovno raseljavanje i besmisleno uništavanje cijelih gradova” te pozvali vojnike da odbiju nezakonite zapovijedi. Aktivisti na Kvarneru tvrde da to nije dovoljno i optužuju umjetnike za „artwashing” – prikrivanje ratnih zločina kulturnim uspjesima.
Knjiga koja raspiruje spor „Autokorekcija” sadrži dvadesetak priča temeljenih na fantastičnim ili apsurdnim premisama. U „Redateljevoj verziji” Keret zamišlja film koji u stvarnom vremenu prati čitav život protagonista – punih 73 godine – sve do samoubojstva. Druga priča donosi ispovijed narkomana Jogeva koji bi, kako kaže, „u zamjenu za jednu želju od Boga, radije deset minuta lizao lijepu Norvežanku, nego tražio mir na Bliskom istoku”.
Iza rastrojenih zapleta autor se vraća svakodnevnim temama – usamljenosti, propuštenim prilikama i obiteljskim napetostima – provlačeći crni, ponekad brutalno iskren humor. Kritičari ga uspoređuju s literarnom „warp” brzinom: što dalje bježi u nadrealno, to dublje prodire u realne ljudske slabosti.
Boikot ili čitanje? Domaća ljevica podijeljena je oko pitanja treba li Keretu dati riječ dok traje ofenziva u Gazi. Jedni drže da svaki nastup izraelskog umjetnika služi normalizaciji nasilja, drugi ističu da je autor javno osudio vlast i riskira linč u vlastitoj zemlji. Izdavač Fraktura zasad se ne oglašava o bojkotu, a knjižare potvrđuju da interes čitatelja nije jenjao.
Hoće li „Autokorekcija” završiti na popisu nepoželjnih ili na noćnom ormariću, odlučit će publika. Za sada je sigurno samo da Keretove priče – urnebesno duhovite i uznemirujuće u isto vrijeme – već izazivaju jednako žučno sučeljavanje kakvo opisuju stranice njegove nove knjige.