Računi za struju i plin u europskim kućanstvima nikada nisu bili udaljeniji nego u prvoj polovini 2025., pokazuju najnoviji podaci Eurostata koje je analizirao konzultantski VaasaETT. Uzrok leži u različitim energetskim miksovima, subvencijama i kupovnoj moći građana.
Najskuplja struja u Njemačkoj, najjeftinija u Turskoj
• Električna energija za kućanstva kretala se od 6,2 eura za 100 kWh u Turskoj do 38,4 eura u Njemačkoj. • Prosjek 38 promatranih država iznosi 28,7 eura. • Još tri zapadnoeuropske zemlje prelaze 35 eura: Belgija (35,7) i Danska (34,9), dok su Italija, Irska i Češka iznad 30 eura. • Najniže unutar EU-a plaća se u Mađarskoj – 10,4 eura, a Hrvatska je s približno 15 eura solidno ispod prosjeka.
Kada se cijene prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju, ali skupoća ostaje koncentrirana u srednjoj Europi. Češka prednjači s 39,2 PPS, Poljska drži 35 PPS, a Italija i Njemačka premašuju 34 PPS. Najpovoljniji su Island (12,8 PPS) i Malta (13,7 PPS).
Rast i padovi: nagli skokovi u Turskoj, popuštanje u Sloveniji
Iako je u većini zemalja struja u godinu dana poskupjela manje od 10 %, neke su zabilježile šokove. Moldavija i Turska premašile su 50-postotni rast. U EU-u su najveća poskupljenja pogodila Luksemburg i Irsku (više od 25 %), dok su najizraženiji padovi zabilježeni u Sloveniji, Finskoj i Cipru (više od 9 %).
Plin: Švedska ekstremno skupa, Hrvatska u donjem dijelu ljestvice
• Švedska prednjači s 21,3 eura za 100 kWh, ispred Nizozemske (16,2) i Danske (13,1). • EU prosjek iznosi 11,4 eura. • Najjeftiniji plin unutar Unije plaćaju Mađarska (3,07), Hrvatska (4,61) i Rumunjska (5,59). • Izvan EU-a apsolutno najniža cijena bilježi se u Gruziji (1,7), a slijedi Turska (2,1). • Među velikim gospodarstvima Francuska je najskuplja (13 eura), dok Španjolska s 8,6 eura drži najpovoljniju poziciju.
Kada se cijene plina preračunaju u PPS, Švedska ostaje najskuplja (17,6), a Mađarska najpovoljnija u EU-u (4,4). Hrvatska s 6,5 PPS također spada u donji dio, znatno ispod prosjeka Unije od 11,1 PPS. Posebno odskače Sjeverna Makedonija: nominalno umjerenih 12,2 eura pretvara se u visokih 24,1 PPS zbog niskih lokalnih primanja.
Trendovi na godišnjoj razini
Plin je u prvih šest mjeseci 2025. najviše poskupio u Turskoj (28,2 %), Sjevernoj Makedoniji (26 %), Estoniji (23,9 %), Bugarskoj (23,6 %) i Švedskoj (20,9 %). S druge strane, izrazita pojeftinjenja zabilježile su Slovenija (-12,7 %), Austrija (-11,5 %) i Češka (-10,9 %).
Stručnjaci VaasaETT-a navode da raspon cijena odražava udjele pojedinih energenata u proizvodnji, strategije nabave, razine napunjenosti skladišta, vremenske uvjete te razmjere subvencija i dizajna tarifa. Kad se sve zbroji, njemački i švedski potrošači i dalje nose najteži teret, dok se jugoistok Europe te dijelovi Skandinavije, prilagođeno kupovnoj moći, i dalje mogu smatrati energetskim „otocima” povoljnije cijene.