Žene mlađe od 50 godina koje u dnevnoj prehrani imaju mnogo industrijski prerađene hrane imaju znatno veći rizik od ranih, potencijalno prekanceroznih promjena u crijevima, pokazuje novo američko istraživanje.
Istraživači s bolnice Massachusetts General analizirali su podatke 29 105 sudionica velike dugotrajne studije Nurses’ Health Study II. Sve su bile medicinske sestre rođene između 1947. i 1964., bez ranije dijagnosticiranih polipa, upalnih bolesti crijeva ili bilo kojeg raka osim nemelanomskog raka kože. Od 1991. do 2015. svakih su se četiri godine izjašnjavale o učestalosti konzumacije više od 130 namirnica, među kojima su znanstvenici izdvojili ultra-prerađene proizvode – gotova jela, grickalice, zaslađena pića te druge proizvode bogate zasićenim mastima, šećerom, soli i aditivima.
Ključni nalazi • Sudionice su podijeljene u pet jednakih skupina prema količini takve hrane. One koje su dnevno prosječno unosile 9,9 porcija ultra-prerađenih proizvoda imale su 45 % veći rizik od pojave konvencionalnih adenoma u odnosu na skupinu s najmanjim unosom (prosječno 3,3 porcije dnevno). • Povezanost nije uočena za drugi, rjeđi tip polipa – serrated lezije. • Do kraja praćenja, prije navršene 50. godine, zabilježeno je 1 189 slučajeva konvencionalnih adenoma i 1 598 serrated lezija.
Glavni autor dr. Andrew Chan naglašava da većina adenoma nikada ne preraste u rak, ali upravo oni predstavljaju početnu točku većine karcinoma debelog crijeva u mlađoj populaciji. „Ne sugeriramo da će svatko tko jede ultra-prerađenu hranu neizbježno razviti rak. To je tek dio slagalice o tome što stoji iza rastućih stopa raka”, poručuje Chan.
Mogući mehanizmi Znanstvenici navode nekoliko objašnjenja: takva hrana potiče metaboličke poremećaje povezane s pretilošću i dijabetesom tipa 2, stvara kroničnu upalu te mijenja crijevnu mikrobiotu i samu sluznicu crijeva. Istraživanje ipak ima ograničenja – oslanja se na samoprijavljene jelovnike, složeno je pouzdano klasificirati sve namirnice, a studija nije pratila stvarni razvoj raka.
Fiona Osgun iz britanske organizacije za borbu protiv raka ističe da rezultati dodaju važan komadić slagalice o tome kako prehrana utječe na rane promjene u crijevima, ali podsjeća: „Naš ukupni način prehrane važniji je za rizik od raka od pojedinačnih namirnica.” Upozorava i na nužnost javnozdravstvenih mjera koje će zdraviju hranu učiniti dostupnijom svima.
Autori zaključuju da se – bez obzira na rasprave o definiciji ultra-prerađene hrane – rezultati uklapaju u sve veći broj dokaza koji upućuju na štetne posljedice pretjeranog oslanjanja na industrijske proizvode. Dodatna istraživanja, uključujući i mušku populaciju, trebala bi potvrditi nalazi li se i tu sličan obrazac rizika.