Alarm na svjetskim morima diže se zbog naglog širenja goleme mreže starih tankera – takozvanog „shadow” flota – kojima Rusija, Iran i Venezuela zaobilaze zapadne sankcije i isporučuju naftu kupcima u Aziji. Procjene istraživačkih centara govore da se broj takvih brodova nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. „eksplozivno” popeo na 900 do 1 200 jedinica.
Rusija sada ide i korak dalje: dio dotad prikrivenih brodova prebacila je pod rusku zastavu, otvoreno izazivajući europske kontrole. Paralelno cvjeta cijela ilegalna infrastruktura – lažne internetske stranice za registraciju, sumnjivi posrednici i netransparentne tvrtke koje omogućuju trgovinu.
„Shadow flot sam po sebi nije nova prijetnja, ali se nakon 2022. drastično proširio”, upozorava istraživač financijske i sigurnosne politike Gonzalo Saiz Erausquin.
Agresivniji nadzor • početkom prosinca američke specijalne postrojbe spustile su se užetom iz helikoptera na tanker Skipper kraj Venezuele; taj je brod već bio pod sankcijama zbog navodne suradnje s Iranskom revolucionarnom gardom i Hezbolahom. • prošle subote SAD je zaplijenio i drugu trgovačku jedinicu u međunarodnim vodama pokraj Venezuele iako nije bila na službenom popisu sankcioniranih. • ove godine Estonija i Francuska zaustavile su brodove za koje se sumnja da služe ruskom „shadow” flotu, dok su ukrajinski morski i zračni dronovi napali više takvih tankera u Crnom moru. • prošli petak Kijev je objavio da je dronovima pogodio ruski tanker u neutralnim vodama kod Libije.
Sve odlučniji pokušaji kontrole temeljeni su na međunarodnim propisima o plovidbi, osiguranju i sigurnosti na moru. No jačanje provođenja – primjerice najavljena američka blokada brodova pod sankcijama koji uplovljavaju u Venezuelu – povećava opasnost od izravnih sukoba, osobito jer je Moskva najavila da će svoje tankere štititi i vojnim sredstvima.
Stručnjaci upozoravaju da bi sljedeći incident mogao prerasti u ozbiljniju konfrontaciju na moru, gdje se linija između policijske akcije i vojnog obračuna sve brže briše.