Demografski kontrast u Hrvatskoj sve je izraženiji: broj novorođenih i ukupno djece u padu je, dok se vozni park neprestano širi.
Prema posljednjim dostupnim podacima, u državi živi otprilike 550 000 do 560 000 djece, što je znatno manje od broja registriranih automobila. Istodobno, trend smanjenja nataliteta nastavlja se iz godine u godinu, dok prodaja i registracija osobnih vozila bilježe rast.
Stručnjaci ističu kako takav odnos najbolje oslikava sadašnji demografski trenutak: sve manje novorođenih, sve više limenih ljubimaca na cestama. Uz rastući prosjek životne dobi stanovništva i negativan prirodni prirast, podaci o dječjoj populaciji dodatno naglašavaju izazove s kojima će se zemlja suočavati u sljedećim desetljećima.
Rast broja automobila pritom nije samo statistička zanimljivost. Više vozila znači i veću prometnu zagušenost, veće emisije stakleničkih plinova te veće troškove održavanja infrastrukture – pitanja koja postaju sve važnija kako broj djece stagnira, a gospodarska i socijalna odgovornost prema mlađim generacijama raste.
Dok Vlada i lokalne zajednice traže načine za poticanje nataliteta i zadržavanje mladih, činjenica da zemlja danas broji više osobnih automobila nego djece jasno pokazuje koliko su duboke i složene demografske promjene koje oblikuju hrvatsku stvarnost.