Oko trećine građana Hrvatske pati od nekog oblika poremećaja spavanja, upozorava Marina Mioč, neurologinja i somnologinja sa Zavoda za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče.
„Između deset i 15 posto cjelokupne populacije boluje od kronične nesanice, što je ogromna brojka”, ističe Mioč. Za razliku od nesanice, čiji su simptomi očiti oboljelima, apneja u snu često ostaje neprepoznata. „Ljudi koji imaju apneje u spavanju često misle da nemaju nikakve tegobe. Obično dolaze na pregled zato što ih je upozorio partner ili partnerica u krevetu”, objašnjava liječnica.
Posljedice se pojavljuju već nakon jedne neprospavane noći – pogoršano raspoloženje, razdražljivost, problemi s fokusom i pad radne produktivnosti. Dugoročno, kroničan nedostatak sna povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i demencije.
Mioč napominje da je iznimno malen udio ljudi s takozvanim „Thatcher genom”, kojima je prirodno dovoljno manje sna. „Međutim, većina nas spada u prosjek i treba nam nekih sedam do devet sati svake noći bez kvalitetnog spavanja da bismo se osjećali odmorno”, kaže somnologinja.
Prvi korak prema rješavanju problema je posjet liječniku. Kod nesanice se najprije primjenjuje psihoterapija, a tek potom lijekovi. Što se tiče dodataka prehrani, Mioč upozorava da „za većinu ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza, stoga ih stručnjaci ne preporučuju bez konzultacija”.
Stručnjaci poručuju: prepoznajte simptome na vrijeme, potražite stručnu pomoć i osigurajte si potrebnih sedam do devet sati sna kako biste sačuvali zdravlje i svakodnevnu učinkovitost.