NATO je tijekom vikenda usuglasio novi, znatno ambiciozniji cilj izdvajanja za obranu – 5 % bruto domaćeg proizvoda – koji bi čelnici saveza trebali službeno potvrditi u srijedu na sastanku u Haagu. Ključnu prepreku predstavljala je Španjolska, čiji je premijer Pedro Sánchez u četvrtak zatražio da Madridu bude dopušteno trošiti manje od dogovorenog postotka.
Kako bi pridobio Španjolsku, savez je formulaciju u završnom dokumentu promijenio iz „obvezujemo se” u „saveznici se obvezuju” na 5 % BDP-a. Time Madrid dobiva manevarski prostor, uz uvjet da ispuni ažurirane ciljeve sposobnosti koje su ministri obrane usvojili 5. lipnja.
Sánchez je ishod nazvao „uspjehom” jer omogućuje Španjolskoj „ispuniti svoje obveze prema Atlantskom savezu i očuvati njegovo jedinstvo, a da pritom ne povećavamo obrambene izdatke na 5 % BDP-a”. Najavio je da će zemlja do 2035. trošiti oko 2,1 % BDP-a, dovoljno – kako kaže – „za osoblje, opremu i infrastrukturu koje savez traži”.
Fleksibilnost Madridu potvrđena je i u bilješci glavnog tajnika Marka Ruttea, koji je poručio da će Španjolska „odrediti vlastiti suvereni put” do ostvarenja ciljeva te svake godine podnositi planove potrošnje. Savez će ukupnu dinamiku preispitati 2029.
Prema postignutom kompromisu, svih 32 članice morat će do 2035. izdvajati 3,5 % BDP-a za „tvrdu” obranu – oružje i postrojbe – te dodatnih 1,5 % za prateće kapacitete poput kibernetičke sigurnosti i vojne mobilnosti. Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo izborili su dulji rok kako bi zaštitili javne financije, dok su države bliže Rusiji tražile ciljani datum 2030., a Rutte je predlagao 2032.
Odluka je donesena konsenzusom, što je svakom savezniku davalo pravo veta. Sánchez je poručio da Madrid nije narušio jedinstvo, ali smatra da bi naglo povećanje izdataka bilo „neproporcionalno i nepotrebno” te bi moglo ugroziti socijalnu potrošnju u Španjolskoj.
