Američki burzovni indeksi započeli su tjedan u crvenom nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Država proglasio nezakonitima tzv. „recipročne” carine iz protekle godine, a predsjednik Donald Trump odmah najavio nove, šire namete.
Dow Jones srušio se 1,66 % na 48 804 boda, S&P 500 oslabio je 1,04 % na 6 837 bodova, a tehnološki Nasdaq pao 1,13 % na 22 627 bodova. Analitičar Tom Hainlin iz U.S. Bank Wealth Managementa ocjenjuje da su ulagači „neskloni rizičnijim investicijama” zbog pravne neizvjesnosti oko carina, ratnih napetosti na Bliskom istoku i dilema o tome „koje će sektore poremetiti” brzi razvoj umjetne inteligencije.
Trumpove ukinute carine kretale su se od 10 do 50 %, a prema potpisanim sporazumima s državama poput Britanije i Australije dosad je vrijedila stopa od 10 %. U međuvremenu je više tisuća tvrtki zatražilo povrat oko 175 milijardi dolara već plaćenih nameta, što dodatno opterećuje tržišni sentiment.
Tehnološke dionice koje razvijaju AI posljednjih su mjeseci izrazito volatilne jer zasad nema čvrstih dokaza da golema ulaganja već generiraju održiv rast prihoda. Istodobno, strahuje se da bi umjetna inteligencija mogla narušiti postojeće poslovne modele u rasponu od softvera do logistike, pa ulagači preispituju valuacije koje su godinama rasle.
Pad se jučer proširio i na europske burze: londonski FTSE spustio se za 0,02 % na 10 684 boda, frankfurtski DAX za 1,06 % na 24 991 bod, a pariški CAC za 0,22 % na 8 497 bodova.
Suprotno tome, većina azijskih tržišta jutros je zabilježila rast sedmi dan zaredom; MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u plusu 0,3 %. Šangaj, Tokio, Tajvan i Seul porasli su između 0,9 i 1,9 %, pogonjeni skokom proizvođača čipova, dok je hongkonški Hang Seng potonuo više od 2 % zbog pada zdravstvenog sektora.
Na valutnom tržištu dolar je ojačao na 97,90 bodova prema košarici valuta. U odnosu na japanski jen popeo se s 154,45 na 155,30, a prema euru s 1,1815 na 1,1770 dolara. Cijene nafte nastavile su blagi uzlaz: na londonskom ICE-u barel je poskupio 0,71 % na 72,05 dolara, dok je WTI u New Yorku dodao 0,72 % na 66,80 dolara.
Ulagači sada čekaju iduće poteze Bijele kuće i Kongresa, svjesni da bi svako novo pogoršanje trgovinskih odnosa moglo produbiti nestabilnost na globalnim tržištima kapitala.
