Dok je središte Splita već godinama pretrpano iznajmljivačkim apartmanima i prenamijenjenim starinama, istočni rub grada pretvara se u novo gradilišno žarište. Nekoliko velikih projekata – od višekatnica s panoramskim pogledom na Brački kanal do ograđenih „resort“ naselja – već je povuklo desetke milijuna eura privatnog kapitala.
• Kvadrat stana u najskupljim kompleksima doseže rekordnih 8 000 do 10 000 eura, pa se trosobni „penthouse“ lako popne na cijenu od oko milijun eura.
• Prema riječima agenata za nekretnine, prva faza prodaje često se zaključi i prije nego što bageri uopće stignu na parcelu.
• Najveći dio kupaca dolazi iz inozemstva – mahom iz zapadne Europe te ponešto sjevernoameričkih i bliskoistočnih ulagača – koji nekretnine vide kao siguran prinos u mediteranskoj zoni visoke potražnje.
Stanovnici Splita pritom upozoravaju na dvostruki pritisak: visoke cijene tjeraju domicilne obitelji iz središta, a novoizgrađeni kvadrati na periferiji postaju im jednako nedostižni. Demografi podsjećaju da prosječna splitska plaća ne prelazi 1 100 eura, što je gotovo deset puta manje od mjesečnog anuiteta za luksuzni kredit od milijun eura.
Grad je zasad bez sveobuhvatne strategije za priuštivo stanovanje. Razmišljanja o poticanju najma i modelima subvencionirane stanogradnje postoje, ali zasad ostaju na razini ideja. U međuvremenu, bageri na istoku Splita ne staju: svaki novi oglas za „ekskluzivne vile s bazenom i garažom“ nestane s tržišta brže nego što se pojavi, potvrđuju posrednici.
Ako se trend nastavi, istočni Split mogao bi postati elitna zona nalik na poznate dalmatinske turističke perjanice, dok će radnim obiteljima ostati tek rubni kvartovi ili preseljenje izvan grada. Kolika je stvarna cijena tog razvoja – u demografiji, identitetu i društvenoj koheziji – tek će se vidjeti.