Elon Musk je još početkom prošlog desetljeća nanjušio golemi potencijal – i opasnost – koja se krije u umjetnoj inteligenciji. Dok je promatrao kako najnapredniji istraživački laboratoriji prelaze u vlasništvo najvećih korporacija, američki je poduzetnik procijenio da bi razvoj tehnologije vođen isključivo profitom mogao nanijeti štetu čovječanstvu.
Ključni trenutak dogodio se 2014. kada je Google preuzeo londonski laboratorij DeepMind, tada vodeći u potrazi za općom umjetnom inteligencijom (AGI). Musk je bio rani investitor u DeepMind, no nakon akvizicije je prekinuo sve veze smatrajući da znanstvena zajednica gubi neovisnost.
Godinu dana poslije udružio je snage sa Samom Altmanom i predstavio neprofitni projekt OpenAI. Na predstavljanju 2015. dvojac je naglasio da „dioničarski profit neće biti faktor u našim odlukama”, signalizirajući ambiciju da se razvoj AI-ja stavi u službu općeg dobra, a ne isključivo korporativnih bilanci.
Muskov potez označio je simbolički otpor sve snažnijem utjecaju tehnoloških giganata – od Googla do svjetskih lidera u računalnim čipovima – koji tada, a i danas, diktiraju tempo i smjer umjetne inteligencije.
