Mađarska naftna skupina MOL ušla je u završnu fazu pregovora o kupnji Naftne industrije Srbije (NIS), čime bi zajedno s većinskim udjelom u hrvatskoj INA-i preuzela kontrolu nad ključnim rafinerijama i distribucijskim mrežama u regiji.
• Prema neslužbenim procjenama, transakcija bi Viktoriju Orbanu – koji u travnju traži novi mandat – donijela dominaciju nad većinom naftno-plinskih tokova u jugoistočnoj Europi.
• Srpski predsjednik Aleksandar Vučić podržava ulazak MOL-a, videći u njemu jamstvo stabilnog ulaganja i širenja kapaciteta rafinerije u Pančevu.
• Hrvatska, koja je tijekom mandata Ive Sanadera prepustila 49,1 % plus jednu dionicu INA-e MOL-u, riskira daljnje slabljenje pregovaračke moći u opskrbi energentima i određivanju cijena goriva.
„MOL bi preuzeo vertikalno integrirani lanac – od polja u Vojvodini do pumpi na Jadranu. Takva koncentracija tržišta neminovno će povećati ovisnost susjednih država”, ocjenjuje jedan zagrebački energetski analitičar.
Hrvatska ionako uvozi oko 80 % sirove nafte i većinu prirodnog plina. Ako NIS prijeđe u ruke istog vlasnika kao INA, stručnjaci strahuju od:
- ograničenih alternativnih izvora opskrbe,
- slabe konkurencije na regionalnom maloprodajnom tržištu,
- osjetljivosti na političke pritiske Budimpešte koja održava bliske veze s Moskvom.
Dogovor još čeka odobrenje nadležnih regulatora u Beogradu i Bruxellesu, no očekuje se da bi mogao biti zaključen do ljeta. Time bi MOL, već najveći pojedinačni igrač u energetici srednje Europe, stekao portfelj veći od 2000 benzinskih postaja i godišnji promet od gotovo 30 milijardi eura.
Službeni Zagreb zasad se nije očitovao. U diplomatskim krugovima, međutim, raste zabrinutost da će Hrvatska – nakon prodaje INA-e – „ostati promatrač u vlastitom dvorištu”, dok Budimpešta i Beograd kroje energetske karte Balkana.
