Parlamentarni poraz Viktora Orbána u Mađarskoj preko noći je razbudio strepnje u Beogradu: bez dosadašnjeg premijerova političkog štita, plan MOL-a da do 22. svibnja preuzme većinski ruski udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) mogao bi se naći na klimavim nogama.
Nagli uspon oporbenog lidera Pétera Magyara najavljuje drugačiji odnos Budimpešte prema međunarodnim energetskim aranžmanima, a upravo bi stabilna mađarska potpora bila ključna za zaključenje trostranog posla u kojem uz MOL sudjeluje i državna naftna kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Dodatni pritisak stvara kalendar:
• 17. travnja istječe američka dozvola koja NIS-u omogućuje uvoz sirove nafte i neometan rad rafinerije u Pančevu. • 22. svibnja je rok do kojega partneri moraju finalizirati ugovor o kupnji ruskog paketa dionica.
Ako se akvizicija ne zaključi na vrijeme, Srbiji prijeti praznina u opskrbi i ozbiljan udarac na energetsku sigurnost. Dosad se Beograd oslanjao na Orbánovu podršku da zaobiđe sankcijske mine postavljene Moskvi, no novi politički vjetrovi u Mađarskoj tu računicu čine neizvjesnom.
Beogradski se ekonomski krugovi stoga s napetošću okreću Budimpešti, svjesni da bi promjena vlasti ondje mogla posredno preusmjeriti i tokove srpske nafte te prolongirati, pa i dovesti u pitanje, cijeli dogovor s MOL-om i ADNOC-om.
