Vijest da bi mađarski MOL mogao otkupiti većinski udio Gazproma u Naftnoj industriji Srbije (NIS) pokrenula je lavinu spekulacija o novom preslagivanju naftne karte jugoistoka Europe.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovim potezom MOL dodatno učvrstio dominaciju u cijelom lancu – od transporta i prerade do maloprodaje derivata – jer već kontrolira hrvatsku INA-u i slovački Slovnaft.
„To preuzimanje znatno bi učvrstilo poziciju MOL-a kao dominantnog regionalnog igrača u lancu od transporta do rafinerijske prerade nafte i maloprodaje naftnih derivata”, ističe dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladislav Brkić. On dodaje da će konkretni učinci ovisiti o uvjetima pod kojima ruski kapital bude zamijenjen neruskim vlasništvom.
Ključna nepoznanica ostaje uloga srpske države, koja zahtijeva potpuni izlazak ruskog vlasnika zbog zapadnih sankcija. Prema Brkiću, Beograd ima prostor ugovorno zaštititi kontinuitet rada rafinerije u Pančevu i zadržati utjecaj na strateške odluke, za razliku od Hrvatske koja je u sličnom scenariju izgubila kontrolu nad INA-om.
Janaf pod povećalom Najveća bojazan u Zagrebu odnosi se na JANAF, čiji naftovod trenutačno opslužuje i NIS i MOL. U slučaju jačeg povezivanja Mađarske i Srbije, dio transporta mogao bi biti preusmjeren na planirani mađarsko-srpski pravac, čime bi prihodi JANAF-a dugoročno pali, a pregovaračka snaga Hrvatske oslabila.
Dodatno, otvara se pitanje budućnosti riječke rafinerije, posljednje preostale pogone INA-e nakon gašenja one u Sisku. Integracija Pančeva u MOL-ovu mrežu mogla bi promijeniti investicijske prioritete koncerna i utjecati na opseg prerade u Rijeci.
Plin kao novi problem U širem energetskom kontekstu Hrvatska se suočava i s niskom razinom popunjenosti podzemnog skladišta plina u Okolima – ispunjeno je tek trećinom kapaciteta, dok je europski prosjek iznad 50 %. Uz nestabilna tržišta i geopolitičke napetosti, sigurnost opskrbe plinom postaje jednako važno pitanje kao i nafta.
Kako god završila moguća transakcija, jasno je da bi daljnja koncentracija naftnog biznisa u rukama MOL-a temeljito promijenila energetsku sliku regije – i ponovno otvorila stare hrvatsko-mađarske prijepore oko kontrole ključne infrastrukture.