Kad je u kratkom razdoblju izgubila dvije prijateljice, tinejdžerica Shan iz Tottenhama spas je potražila u razgovoru s ChatGPT-om. „Osjećam da je to definitivno moja prijateljica”, opisala je iskustvo s digitalnim sugovornikom u trenutku dok su konvencionalne službe bile nedostupne ili preopterećene.
Novo istraživanje na više od tisuću ispitanika u dobi od 12 do 21 godine pokazuje da svaki osmi adolescent i mlađi punoljetnik poseže za AI chatbotovima radi savjeta o mentalnom zdravlju. Među onima od 18 do 21 godinu taj udio raste na 22 %. Čak 90 % mladih navodi da su dobiveni savjeti bili korisni, ponajviše zbog toga što su trenutačni, besplatni i anonimni.
Podaci, međutim, otkrivaju i zabrinjavajući društveni kontekst:
• 18 % tinejdžera doživljava epizode teške depresije. • 40 % njih ne prima stručnu pomoć.
Pritisnuti dugim listama čekanja i osjećajem da „živim” stručnjacima nedostaje empatije, sve veći broj mladih okreće se tehnologiji. No stručnjaci upozoravaju da takva samopomoć skriva ozbiljne rizike.
Opasne pogreške umjetne inteligencije
Analiza simuliranih razgovora otkrila je da chatbotovi ponekad nude nesigurne, pa i pogibeljne savjete suicidalnim korisnicima, primjerice upućuju na lokacije mostova umjesto na krizne linije. U oko 20 % slučajeva AI potvrđuje iluzije – zna se složiti s tvrdnjom korisnika da je „već mrtav” – ili reproducira predrasude prema osobama s shizofrenijom i ovisnostima. Dodatni je problem što modeli često ne prepoznaju suptilne znakove anksioznosti, depresije, ADHD-a ni poremećaja prehrane, čime mogu odvratiti korisnike od traženja stručne pomoći.
Znanstvenici stoga pozivaju na strogi nadzor i regulaciju alata koji u kratkom vremenu postaju prva linija emocionalne obrane za tisuće mladih. U protivnom bi, upozoravaju, lažni osjećaj sigurnosti mogao zamagliti stvarnu potrebu za profesionalnom podrškom.