Nova studija Sveučilišta u Innsbrucku upozorava da većina mladih Austrijanaca s visokim obrazovanjem unosi jedva polovicu preporučene dnevne količine prehrambenih vlakana.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Foods, obuhvatilo je 813 studenata prosječne dobi nešto iznad 22 godine (717 žena i 96 muškaraca). Prosječni dnevni unos vlakana iznosio je 15,72 grama – daleko ispod 25 do 35 grama koliko preporučuju Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i nacionalne smjernice.
Autorica studije Maria do Carmo Greier podsjeća: „Vlakna igraju ključnu ulogu u regulaciji tjelesne težine i metaboličkog zdravlja. Unatoč svojim prednostima, unos vlakana i dalje nije optimalan.”
Ključni nalazi:
• 93,1 % sudionika konzumiralo je manje od 25 grama vlakana dnevno. • Osobe normalne tjelesne težine unosile su u prosjeku 16,09 grama vlakana, dok su prekomjerno teške unosile samo 13,18 grama. • Izvori vlakana razlikovali su se prema tjelesnoj masi: oni s BMI-jem 25 ili nižim najviše su ih dobivali iz voća, povrća i mahunarki, dok su osobe s višim BMI-jem češće posezale za krumpirom i bijelim kruhom. • Statistička analiza potvrdila je negativnu povezanost između ukupnog unosa vlakana i indeksa tjelesne mase – što manje vlakana, to veći BMI.
Stručnjaci upozoravaju da kronično nizak unos vlakana povećava rizik od debljine, metaboličkih poremećaja i sistemske upale. Autori stoga predlažu ciljane edukacijske programe i prilagodbu studentske prehrane kako bi se mladim odraslima olakšao odabir proizvoda bogatih vlaknima.
Preporuke za 30 grama dnevno mogu se postići jednostavnim zamjenama: cjelovite žitarice umjesto rafiniranih, dodatna porcija voća ili povrća te redovita konzumacija mahunarki i orašastih plodova. Povećanje vlakana, zaključuju istraživači, nije samo pitanje probave nego važan korak u prevenciji sve raširenije pretilosti.