Kad se makadamska cesta iznad sela Bribir počne penjati prema vrhu od 300 metara, pejzaž vinograda i maslinika naglo zamjenjuju kiklopske zidine. Bribirska glavica – antička Varvaria, srednjovjekovni Bribir – mjesto je na kojemu se može doslovno hodati po tisućljećima.
• Liburni su prvi prepoznali stratešku vrijednost uzvisine. Njihova gradina, utvrđena golemim megalitima, čuvala je poglede na Ravne kotare i prilaze moru. • Njihova brza ratna brodica liburna toliko je fascinirala Rimljane da su je uveli u vlastitu flotu, a naziv je postao sinonim za lake ratne brodove.
Ulazak Rimljana nije ugasio život, nego ga je urbanizirao. Varvaria postaje municipij s forumom, freskama i razvijenom infrastrukturom – daleko od provincijske periferije kakvom je se danas doživljava.
Srednji vijek donosi novu kulminaciju: knezovi Šubići pretvaraju Bribir u političko središte Hrvatske. U crkvi sv. Marije ovdje je pokopan ban Pavao I. Šubić, a odluke donesene na glavici odzvanjale su Dalmacijom i šire.
Jedan od najdragocjenijih predmeta čuva se u skromnoj zbirci na glavici – najstariji hrvatski grb s motivom triju leopardovih glava, pronađen kod Ostrovice. Simbol je nekoć pripadao hrvatsko-dalmatinskim hercezima i banovima, stoljećima prije današnje „šahovnice“.
Unatoč slojevitosti kakva se rijetko viđa i zidinama koje prizivaju usporedbe s Trojom, lokalitet polako propada. Putokazi su rijetki, interpretacijski materijali oskudni, a golemi kameni blokovi ostavljeni su na milost vremenu i divljim raslinama.
„Kad staneš pred ove zidove shvatiš kolika je bila moć ovog mjesta“, govori jedan posjetitelj dok promatra megalite što i danas zbunjuju. Snaga je, međutim, ostala bez sustavne zaštite – i zato Bribirska glavica, naizgled vječna, tiho nestaje iz kolektivnog sjećanja.