Mark Zuckerberg, Sam Altman i drugi moćnici iz tehnološkog sektora posljednjih su godina kupovali goleme parcele i kopali podzemne komplekse, navodno kao osiguranje od globalnih katastrofa.
Prema dostupnim građevinskim dozvolama, osnivač Facebooka na havajskom otoku Kauai uređuje imanje od oko 1 400 hektara s podzemnim prostorom od približno 465 kvadrata, dok je u kalifornijskom Palo Altu ispod 11 susjednih vila dodao još oko 650 kvadrata podzemnih prostorija. Iako on tvrdi da je riječ tek o „podrumu”, visoki zidovi i ugovori o povjerljivosti radnika potiču glasine o bunkerima.
LinkedInov suosnivač Reid Hoffman otvoreno govori o „osiguranju od apokalipse” te procjenjuje da ga posjeduje oko polovica superbogatih, pri čemu je Novi Zeland jedna od omiljenih lokacija. Iz istih je razloga, tvrde upućeni, dio milijardera kupovao zemljišta s već izgrađenim skloništima koja se uz luksuzne preinake mogu pretvoriti u višemilijunske bunkere.
Strah od AGI-ja
Paralelno s građevinskom groznicom raste i zabrinutost zbog razvoja opće umjetne inteligencije (AGI) – tehnologije koja bi trebala dosegnuti, a potom i premašiti ljudsku razinu sposobnosti. Glavni znanstvenik OpenAI-ja Ilya Sutskever navodno je potkraj 2023. predložio da tvrtka iskopa podzemno sklonište za svoje vodeće istraživače „prije nego što AGI izađe u svijet”. Šef OpenAI-ja Sam Altman uvjeren je da će ta prekretnica stići „prije nego što većina ljudi misli”, dok su suosnivač DeepMinda Demis Hassabis i čelnik Anthropica Dario Amodei spominjali rok od pet do deset godina.
Zagovornici vjeruju da će AGI i eventualna umjetna superinteligencija (ASI) izliječiti teške bolesti, riješiti klimatsku krizu i donijeti „održivo obilje”. Elon Musk priželjkuje eru „univerzalno visokih prihoda” u kojoj bi svatko imao vrhunsku medicinsku skrb i obilje hrane.
S druge strane spektra, stručnjaci poput profesorice Wendy Hall i tehnološkog direktora Babaka Hodjata smatraju da je tehnologija daleko od ljudske razine svjesnosti. Hodjat ističe kako aktualni veliki jezični modeli nemaju metakogniciju – sposobnost da znaju što znaju – što je ključno obilježje ljudskog mozga sa svojih 86 milijardi neurona i oko 600 bilijuna sinapsi.
Regulatorna trka
Kako bi ublažile rizike, vlade uvode prva pravila. U Sjedinjenim Državama donesena je uredba koja proizvođače AI-ja obvezuje na dijeljenje sigurnosnih testova s državnim institucijama, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovan poseban institut za proučavanje opasnosti napredne umjetne inteligencije.
Kritičari poput profesora Neila Lawrencea smatraju da rasprava o AGI-ju odvlači pozornost s praktičnih problema današnje tehnologije: pristranosti algoritama, utjecaja na tržište rada i kontrole osobnih podataka. „Zanemarujemo kako poboljšati život običnih ljudi”, upozorava.
Za sada ostaje otvoreno pitanje što je bliže – spasiteljski AGI ili prijetnja koja navodi najbogatije da betoniraju skrivene hodnike. No jedno je sigurno: utrka između izgradnje bunkera i razvoja umjetne inteligencije ulazi u novu, sve skuplju fazu.
