Broj ljudi s demencijom mogao bi se gotovo utrostručiti do sredine stoljeća – sa sadašnjih 57 milijuna na procijenjenih 153 milijuna do 2050. Zbog nedostatka djelotvornih terapija, sve se veći naglasak stavlja na prevenciju, osobito putem prehrane.
Najnovija dugoročna studija Sveučilišta Lund, objavljena u časopisu Neurology, proučavala je 27 670 Šveđana tijekom prosječno 25 godina kako bi ispitala vezu između mliječnih proizvoda i razvoja demencije. Sudionici su na početku istraživanja imali prosječno 58 godina, a do kraja praćenja demencija je dijagnosticirana kod 3 208 osoba.
Ključni nalazi:
• Dnevni unos oko 50 grama sira s visokim udjelom masti (otprilike pet kriški tvrdog sira) povezan je s 13 % manjim rizikom od ukupne demencije u usporedbi s onima koji su jeli manje.
• Konzumacija vrhnja bogatog masnoćama pokazala je još izraženiji učinak – 16 % niži rizik.
• U slučaju vaskularne demencije, razlika je bila najizraženija: ljubitelji masnog sira imali su 29 % manju vjerojatnost obolijevanja.
Istraživači naglašavaju da se radi o promatračkoj studiji, što znači da ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. No rezultati dovode u pitanje dio tradicionalnih preporuka koje upozoravaju na zasićene masnoće kao opasnost za zdravlje.
Zanimljivo je da drugi mliječni proizvodi – uključujući niskomasne varijante – nisu pokazali zaštitni učinak na mozak, što sugerira da sve namirnice bogate kalcijem nisu jednake kada je riječ o zdravlju živčanog sustava.
Znanstvenici pozivaju na dodatna istraživanja kako bi se razjasnilo mogu li specifične komponente u punomasnom siru i vrhnju, primjerice određene masne kiseline ili vitamini topivi u mastima, izravno pridonijeti smanjenju rizika od demencije ili se ključ krije u nekom drugom, zasad nepoznatom mehanizmu.