PARIZ – Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je u Parizu da se 26 država „formalno obvezalo” pružiti Ukrajini sigurnosna jamstva čim prestanu borbe. Riječ je, kako je rekao, o „snagama odvraćanja” koje bi djelovale na kopnu, moru ili u zraku, ali ne na samoj bojišnici. Cilj je spriječiti „svaku novu veliku agresiju”.
Stojeći uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Macron je naglasio da bi dio zemalja svoje obveze izvršavao unutar Ukrajine, dok bi druge podupirale Kijev obukom i opremanjem vojske izvan ukrajinskog teritorija. Broj vojnika koji bi sudjelovali nije otkriven.
„Ovo je prvi tako ozbiljan i konkretan korak nakon dugo vremena”, ocijenio je Zelenski. Macron je dodao da će se doprinos Sjedinjenih Država, ključan za održivost cijelog paketa, definirati „u idućim danima”. Washington je na sastanku predstavljao posebni izaslanik Steve Witkoff.
Kremlj je promptno odgovorio – glasnogovornik Dmitrij Peskov ustvrdio je da zapadne zemlje Ukrajini ne mogu ponuditi prihvatljiva jamstva za Rusiju. Moskva također upozorava da neće tolerirati stacioniranje europskih snaga na ukrajinskom tlu nakon rata.
Iako se 26 država priklonilo inicijativi, više velikih europskih članica – među njima Njemačka, Španjolska i Italija – zasad odbija slati vojnike, preferirajući financiranje, naoružavanje i obuku ukrajinske vojske. Šira „koalicija voljnih” broji oko 30 zemalja, uključujući Kanadu, Australiju i Japan, ali detaljan operativni plan još nije javno predstavljen zbog unutar-savezničkih prijepora i neizvjesne uloge SAD-a.
Europa pokušava zadržati američku potporu nakon što je predsjednik Donald Trump ranije neuspješno pokušao posredovati izravan susret Vladimira Putina i Zelenskog te najavljivao rokove koje kasnije nije poštovao. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da „nije na Putinu” odlučivati hoće li u budućnosti europski vojnici biti raspoređeni u Ukrajini.
U međuvremenu je Kijev dobio 3 350 dalekometnih krstarećih projektila ERAM vrijednih oko 825 milijuna dolara, financiranih zajedničkim sredstvima Danske, Nizozemske, Norveške i SAD-a. Istodobno, rusko gospodarstvo pokazuje znakove posustajanja – šef Sberbanke German Gref upozorio je da bi visoke kamatne stope mogle gurnuti zemlju u recesiju nakon dvogodišnjeg rasta potaknutog ratnom potrošnjom.
