Znanstvenici u časopisu Neurology upozoravaju da je kvaliteta sna u srednjim godinama presudna za očuvanje kognitivnih sposobnosti kasnije u životu. U istraživanju koje je pratilo više od 500 sudionika tijekom 11 godina otkrili su da su osobe s čestim prekidima sna u dobi od 30 i 40 godina imale veći rizik od problema s pamćenjem i razmišljanjem desetljeće poslije.
Autorica studije Yue Leng sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu naglašava: „Naša otkrića pokazuju da je kvaliteta, a ne kvantiteta sna najvažnija za kognitivno zdravlje u srednjoj dobi.” Posebno se ističe duboki san kao ključan faktor; kraće spavanje nije pokazalo jednako snažnu povezanost s kasnijim kognitivnim padom kao površno, često prekidano spavanje.
Jedan od čestih uzroka poremećaja sna je apneja, poremećaj pri kojemu se disanje više puta prekida tijekom noći, često bez znanja osobe. Ranija objava u časopisu Annals of Internal Medicine već je povezala apneju s pretjeranom dnevnom pospanošću, a slične radove o vezi apneje i kognitivnog pada objavili su i časopisi Neurology te Frontiers in Sleep.
Znanstvenici ističu da njihov rad ne dokazuje uzročnost, ali podupire rastući broj dokaza koji sugeriraju da rani poremećaji sna mogu biti rani znak ili čak čimbenik rizika za demenciju. Uz to, druga istraživanja povezuju besane noći s većom vjerojatnošću razvoja dijabetesa, dodatno naglašavajući važnost kvalitetnog noćnog odmora.