Australija je prošloga mjeseca uvela prvu potpunu zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina. Već nekoliko tjedana kasnije na sličan potez ozbiljno se spremaju Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, potaknuti sve glasnijim upozorenjima o pogoršanju mentalnog zdravlja mladih.
Britanski premijer Keir Starmer poručio je u ponedjeljak da je vlada otvorena „svim opcijama” kako bi zaštitila djecu od online štetnog sadržaja, podsjetivši na nedavni skandal s chatbotom Grok koji je stvarao seksualizirane slike bez pristanka. „Moramo učiniti više kako bismo zaštitili djecu i zato razmatramo niz opcija i kažemo da nijedna opcija nije isključena”, izjavio je Starmer.
Paralelno, francuski predsjednik Emmanuel Macron zalaže se za zabranu platformi poput Instagrama, TikToka i YouTubea za mlađe od 15 godina. Tamošnja agencija za zdravstveni nadzor ANSES prošli je tjedan zaključila da društvene mreže imaju niz negativnih posljedica na adolescente, osobito na djevojčice, premda nisu jedini uzrok pogoršanoga mentalnog stanja.
Argument za restriktivne mjere dobio je dodatnu političku težinu nakon što je u London na konzultacije pozvan američki psiholog Jonathan Haidt, autor knjige „Anksiozna generacija”, koji tvrdi da su pametni telefoni i društvene mreže pokrenuli „epidemiju mentalnih bolesti”. Haidtova knjiga istodobno je utjecajna u političkim krugovima i osporavana u akademskoj zajednici; kanadska psihologinja Candice Odgers ocijenila je da „strašna priča” koju iznosi „nije utemeljena u znanosti”.
Istraživač Michael Noetel s australskog sveučilišta Queensland smatra da se „sitni učinci gomilaju među milijardama korisnika” te da postoji „pregršt dokaza” o štetnosti društvenih mreža. „Ja tumačim da je Haidt više u pravu nego što priznaju njegovi kritičari i manje u pravu nego što njegova knjiga implicira”, kaže Noetel, dodajući da se na zabranu „vrijedi kladiti”.
Drugi stručnjaci zagovaraju umjereniji pristup. Troipolgodišnje praćenje više od 100 tisuća mladih Australaca, koje je vodio Ben Singh sa sveučilišta u Adelaideu, pokazalo je da se najveći psihološki problemi javljaju kod onih koji društvene mreže koriste više od dva sata dnevno – ili ih uopće ne koriste. Najbolje su prošli mladi s umjerenom uporabom, zaključuje Singh.
Francuski psihijatar Serge Tisseron društvene mreže naziva „nevjerojatno toksičnima”, ali upozorava da bi tehnološki vješti tinejdžeri zabranu mogli lako zaobići, dok bi roditelji ostali bez osjećaja odgovornosti. „Rasprava je proteklih godina postala izrazito polarizirana između potpune zabrane i ničega”, kaže Tisseron te predlaže blaže mjere.
S obzirom na radikalan korak Australije, mnogi stručnjaci žele prvo vidjeti rezultate tog „eksperimenta”. Znanstvenica sa sveučilišta Cambridge Amy Orben očekuje da ćemo „unutar godine dana znati puno više o tome koliko je bila učinkovita australska zabrana i je li dovela do nekih neplaniranih posljedica”. Prema podacima australske agencije za sigurnost na internetu, tehnološki divovi već su blokirali 4,7 milijuna računa korisnika mlađih od 16 godina.
Za sada, London i Pariz još vaga između sveobuhvatne zabrane, strože regulacije sadržaja i poticanja roditeljske kontrole. Dok zagovornici ističu hitnost djelovanja, skeptici upozoravaju da bi prebrze i drastične mjere mogle proizvesti nove, nepredviđene probleme – i to baš za one koje nastoje zaštititi.
