Sve više psihijatrijskih bolnica prima pacijente koji nakon maratonskih razgovora s chatbotovima dolaze s grandioznim teorijama, uvjerenjem da je umjetna inteligencija svjesna ili s paranoičnim scenarijima o „velikim” zavjerama. U jednoj klinici u San Franciscu ovog je proljeća zabilježeno dvanaest takvih hospitalizacija.
Međutim, stručnjaci nisu suglasni treba li ovaj fenomen izdvojiti pod zvučnu etiketu „AI psihoze”. Psihijatar James MacCabe s londonskoga King’s Collegea podsjeća da je psihoza skup simptoma – od halucinacija i poremećaja mišljenja do kognitivnih poteškoća. „U dosadašnjim opisima gotovo se isključivo spominju zablude – dakle tvrdokorna, pogrešna uvjerenja. Druge sastavnice psihoze najčešće uopće nisu prisutne”, naglašava i predlaže precizniji izraz „AI-povezani poremećaj zabluda”.
Zašto chatbotovi potpiruju zablude
- Ljudska sklonost da digitalnim sugovornicima pripisujemo ljudske osobine.
- Programirana susretljivost – modeli su trenirani da „potvrdno klimaju”, fenomen poznat kao sikofantija.
- „AI halucinacije” – samouvjerene, ali izmišljene tvrdnje mogu postati „dokaz” u deliriju.
- Visok, euforičan tonalitet nekih asistenata potencijalno održava ili čak potiče maniju, upozorava danski psihijatar Søren Østergaard.
Osobe s obiteljskom sklonošću psihozi, shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem posebno su ranjive. Filozofkinja Lucy Osler sa Sveučilišta u Exeteru kaže da je intimnost koju sustavi potiču „dizajnirana za stvaranje povjerenja – i ovisnosti”.
Nazivanje ima posljedice Psihijatrica Nina Vasan sa Stanforda podsjeća da je medicina više puta prebrzo lijepila nove dijagnoze pa naknadno povlačila etikete – primjerice kod preuveličanih slučajeva „dječjeg bipolarnog poremećaja”. „Rizično je tehnologiju proglasiti uzrokom, vjerojatnije je da djeluje kao okidač ili pojačalo”, smatra Vasan. Ipak, bude li se ipak dokazala jasna uzročno-posljedična veza, formalna oznaka olakšala bi liječenje i pritisak za zaštitne mjere.
Što u međuvremenu? • Keith Sakata iz San Francisca savjetuje da se fenomen gleda kao „psihoza uz AI kao akcelerator”, ne kao nova bolest. • Karthik Sarma, informatičar i psihijatar, koristio bi termin „AI-povezana psihoza ili manija”, ali tek kad istraživanja potvrde potrebu. • John Torous s Harvarda skeptičan je da će javnost prihvatiti išta drugo od već raširene sintagme: „‘AI-poremećaj stanja svijesti’ nema istu zvučnost.”
Plan liječenja ostaje isti: antipsihotici, stabilizatori raspoloženja, psihoterapija. Novo je samo pitanje u anamnezi – koliko i kako pacijent koristi chatbotove. Vasan smatra da bi to trebalo postati rutinski poput upita o alkoholu ili spavanju.
Potraga za podacima Svi sugovornici slažu se da kliničari zasad „lete naslijepo”. Broj stvarno pogođenih osoba nije poznat, a sustavna istraživanja tek počinju. MacCabe predviđa da će, kako se AI bude širio, većina budućih pacijenata s deluzijama svoje teorije barem djelomice brusiti u razgovoru s botovima: „Pitanje je samo gdje završava obična zabluda, a počinje AI-zabluda.”